Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskoristio je obraćanje na Varšavskom sigurnosnom forumu kako bi predložio izgradnju zajedničkog europskog protuzračnog štita protiv sve češćih ruskih prijetnji. Njegova ideja uključuje suradnju s Poljskom, Rumunjskom i drugim članicama NATO-a, uz otvaranje mogućnosti da Ukrajina podijeli vlastito iskustvo stečeno u obrani od ruskih dronova i projektila.
Zelenski je naglasio da Ukrajina može neutralizirati gotovo sve tipove ruskih zračnih napada, ali samo uz jedinstven, europski pristup koji bi spojio resurse i proizvodne kapacitete zemalja članica. Njegov prijedlog dolazi u trenutku kada se na istočnom krilu NATO-a sve glasnije govori o nužnosti izgradnje strateške infrastrukture za obranu europskog zračnog prostora, dok nedavni upadi ruskih bespilotnih letjelica u Poljsku i baltičke države dodatno potiču zabrinutost.
Rumunjska je već najavila kako ulazi u partnerstvo s Ukrajinom u proizvodnji dronova, uz financijsku potporu Europske unije, dok je njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio kako “zid protiv dronova” neće biti moguće uspostaviti preko noći. Ipak, sam ton rasprave pokazuje sve veći konsenzus da Europa mora pronaći dugoročni odgovor na prijetnje koje Moskva šalje s neba.
Berlin poručuje: Europa nije u miru
Njemački kancelar Friedrich Merz otvoreno je izjavio da Europa više ne živi u miru s Rusijom, iako rat formalno nije proglašen. Njegove riječi dolaze u trenutku kada Berlin snažno podupire europske planove o korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje ukrajinske obrane.
Usto, Njemačka je potvrdila da će do sredine 2026. rasporediti oko 2000 vojnika u Litvi, a u mjestu Rukla već je otvoren stalni logistički centar NATO-a.
Moskva odgovara: “Rusija pobjeđuje”
Ruski predsjednik Vladimir Putin istog je dana, gotovo paralelno s raspravama u Varšavi, poručio kako ruske snage pobjeđuju u “pravednoj borbi”. U naglasku na jedinstvo ruskog naroda, Putin je istaknuo kako “cijela Rusija sudjeluje u ratu” te je najavio novi jesenski vojni ciklus.
Odlukom potpisanom ovoga tjedna u redovnu vojnu službu bit će pozvano 135.000 mladih muškaraca, što je najveći broj od 2016. godine. Iako službeno nije riječ o mobilizaciji, već o redovitom ročnom pozivu, jasno je da ruska vojska nastavlja jačati svoje redove.
Nuklearka i sankcije kao dodatne prijetnje
S ratom u pozadini, Zaporožka nuklearna elektrana već šesti dan radi bez vanjskog napajanja, koristeći dizelske generatore. Linije su, prema izvješćima Međunarodne agencije za atomsku energiju, deset puta oštećene otkako je rat počeo, a Kijev i Moskva međusobno se optužuju za napade. Situaciji ne doprinosi ni najnoviji zakonski potez Kremlja – Rusija je formalno istupila iz europske Konvencije za sprječavanje mučenja, iako je još ranije bila isključena iz Vijeća Europe.
Simbolika zajedništva
Na Varšavskom forumu sudionici su istaknuli i potrebu zaštite europskih institucija. Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Švedska obećale su pomoć Danskoj oko jačanja protudronske obrane tijekom europskih summita u Kopenhagenu. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da prijetnje Moskve mora shvatiti “cijela zapadna, transatlantska zajednica”, naglasivši da Europa više ne smije zatvarati oči pred činjenicom da se rat već vodi na njenim granicama.
Glas slobode iz Ukrajine
U ovako složenoj situaciji stigla je i vijest o nagradi Vijeća Europe koja je uručena ukrajinskom novinaru i aktivistu Maksimu Butkeviču. Nakon što je 2022. pristupio vojsci, a godinu kasnije osuđen u Lugansku, Butkevič je oslobođen u razmjeni zarobljenika 2024. godine. Danas simbolizira ne samo otpor, nego i borbu za ljudska prava, za što je sada i međunarodno prepoznat.
Zelenskijev prijedlog europskog protuzračnog štita time dobiva novu dimenziju – on nije samo vojni plan, nego i pokušaj stvaranja simboličnog bedema koji bi Europu čvrsto vezao uz Ukrajinu, u ratu u kojem, kako mnogi naglašavaju, zajednički ulozi postaju sve veći.
