Koliko mladi znaju o hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu, odnosno stvaranju hrvatske države? Malo, jako malo! Čak su provedena i istraživanja na ovu temu.
Tako, primjerice, Vukovarske novine pišu da o tome ne znaju mnogo ni studenti povijesti, odnosno da prema nekim istraživanjima, u kojem je sudjelovala i Dea Marić, predavačica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, oko 75 posto mladih ne zna ništa ili zna malo o tome kada je bio proces mirne reintegracije. O hrvatskim vojnim operacija ipak znaju nešto više.
“Na pitanje o izvorima informacija o Domovinskom ratuj mladi uglavnom odgovaraju da su najviše saznali od svojih najbližih, koji su sudjelovali u obrani od velikosrpske agresije te medija. Zabrinjavajuće je što mladi gotovo i ne spominju učenje povijesti u školama, iako bi, kažu oni, to trebao biti jedan od važnijih predmeta,” istaknula je Marić.
Dakle, što se tiče hrvatskog Domovinskog rata, odnosno stvaranja slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države, učenici u školama uče ono najosnovnije, tek toliko da uče. O fašizmu u Italiji moraju sve znati, baš kao i o II. svjetskom ratu. Josip Broz Tito također je iznimno važna ličnost, dok su Junaci hrvatskog obrambenog Domovinskog rata svedeni na jednu malo opširniju rečenicu. Ono što je bio Hitler u II. svjetskom ratu, to je bio Slobodan Milošević u Domovinskom ratu. Ali, o Hitleru i Mussoliniju uči se u detalje, a o Miloševiću tek da je bio – glavni inicijator velikosrpske agresije te da je umro u pritvoru Haškog suda gdje mu je suđeno za izazivanje i vođenje ratova u bivšoj Jugoslaviji. O dr. Franji Tuđmanu, utemeljitelju RH i prvom hrvatskom predsjedniku i čovjeku koji je bio na čelu stvaranja Hrvatske, učenicima je dovoljno da znaju samo to. A ako to znaju, da se malo našalimo, za to obično dobiju i “peticu”!
Međutim, kada se osvrnemo na pregled lektire za osnovne i srednje škole, dovoljno je da se pogleda popis i da je svima sve jasno. Nema gotovo ni jedne knjige vezane uz hrvatski Domovinski rat, a koju bi učenici obvezno trebali pročitati. Ako se na popisu i nađe neki autor, što je rijetkost, koji je i pisao o stvaranju hrvatske države, onda on nije zastupljen s knjigom koja govori na ovu temu već se uzimaju njegove knjige, odnosno knjiga koja govori o “srednjem vijeku”. Tek tu i tamo neke škole imaju za lektiru knjigu “Priče iz Vukovara” Siniše Glavaševića, a riječ je o lirskim pričama. Pored toga, u lektiri za najmlađe, da ne povjeruješ, nalazi se i knjiga „Dobar dan, kako ste“ Jadranke Kosor! Na taj način stječe se dojam da o hrvatskom Domovinskome ratu „nema“ knjiga. A, na tu temu dosad je objavljeno ni manje ni više nego između tri i pet tisuća naslova!
Problem je u tome da se o knjigama za lektiru, stječe dojam, odlučuju oni koji nisu sudjelovali u stvaranju hrvatske države, pa ih ne čitaju niti ih zanimaju. Po broju naslova, od hrvatskih pisaca, i dalje je daleko na prvom mjestu Miroslav Krleža. Za njim odmah je Antun Gustav Matoš, poglavito u srednjim školama. Ali… učenici ne uče da je recimo Krleža bio zaljubljen u Tita i komunizam protiv kojeg smo se borili, niti da je Matoš jedan od najznačajnijih hrvatskih kritičara XX. stoljeća, tako da čitajući knjige ovih pisaca mogu učiti i naučiti samo jednu njihovu stranu. To bi isto tako bilo, da malo karikiramo, da se u likovnoj umjetnosti uči o Hitlerovom slikarstvu, a ne kaže se da je on bio i jedan od najvećih ratnih zločinaca.
Da, kada već spominjemo – što se u školama uči o likovnom stvaralaštvu u Domovinskome ratu? Ako kažemo ništa, rekli smo puno.
U vrijeme vladavine Broza skupno se moralo odlaziti i u kina i gledati filmove o Bošku Buhi, ili o Drvaru i Neretvi, dok danas nitko od škola ne traži da učenike pošalje u kino gledati primjerice hrvatski film “Broj 55”, ili neke od mnogobrojnih dokumentarnih filmova koji govore o Domovinskom ratu.
I kad se sve stavi “na vagu”, ne treba se čuditi što učenike više zanimaju ratovi diljem svijeta, pa čak i onaj davno u Vijetnamu, nego onaj u kojem su njihovi najbliži dali krv za – slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu, s dr. Franjom Tuđmanom na čelu.
