Napad na policijsku službenicu usred bijela dana na Autobusnom kolodvoru Zagreb ponovno je otvorio pitanje sigurnosti onih koji svakodnevno brinu o javnom redu, ali i sigurnosti građana na zagrebačkim ulicama. Dok se ozlijeđena policajka oporavlja od fizičkih posljedica, ostaje nepoznato kakve će tragove ovaj šokantan incident ostaviti na njezino psihičko zdravlje, ali i koliko su građani doista zaštićeni od osoba pod međunarodnom zaštitom s opasnim dosjeom koje druge zemlje upravo iz tih razloga vraćaju u Hrvatskoj.
Hoće li i Hrvatska deportirati 32-godišnjeg državljanina Maroka koji je u nedjelju predvečer na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu napao policijsku službenicu i lakše ju ozlijedio kao što je to učinilo više europskih zemalja poput Njemačke i Danske? Incident se dogodio oko 18:15 sati, kada je policajka pokušala legitimirati Marokanca u ispostavi na autobusnom kolodvoru. Tijekom postupka, iznenada ju je udario šakom, a zatim joj je glavom udario o zid. Policajka je pala na pod, a napadač je pobjegao kada je naišla čistačica.
Nakon bijega, policija ga je u noćnim satima locirala na području Trnja, gdje je prilikom uhićenja pružao otpor i pokušao pobjeći. Nad njim su tada uporabljena sredstva prisile – tjelesna snaga i sredstva za vezivanje. Policajka je medicinski zbrinuta u KBC-u Sestara milosrdnica, gdje su joj utvrđene lakše tjelesne ozljede.
Tko je napadač?
Riječ je o 32-godišnjem Marokancu koji u Hrvatskoj boravi pod međunarodnom zaštitom, odnosno azilantskim statusom odobrenim 2015. godine. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da je isti muškarac već ranije bio protjeran iz više europskih država, uključujući Njemačku i Dansku, zbog ponavljanih kaznenih i prekršajnih djela. Unatoč toj povijesti, našao se pod zaštitom Republike Hrvatske i slobodno se kretao zagrebačkim ulicama.
Kaznena prijava i mogući izgon
Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja, protiv Marokanca je podnesena kaznena prijava zbog napada na službenu osobu, a potom je predan pritvorskom nadzorniku. Ministarstvo unutarnjih poslova RH obaviješteno je o okolnostima koje predstavljaju opasnost za javni poredak, što otvara mogućnost poništenja statusa međunarodne zaštite i njegova prisilnog udaljenja iz Hrvatske.
“U ovom slučaju, PU zagrebačka dostavila je obavijest Ministarstvu unutarnjih poslova o okolnostima koje predstavljaju opasnost za javni poredak. Slijedom navedenog može se donijeti odluka o poništenju statusa međunarodne zaštite, a koja mu je odobrena 2015. godine, u kojem slučaju je u konačnici moguć izgon iz Republike Hrvatske. Ministarstvo unutarnjih poslova će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak poništenja statusa dodijeljene međunarodne zaštite slijedom koje će se donijeti i odluka o prisilnom udaljenju iz RH,” napisali su u svom priopćenju iz Policijske uprave zagrebačke.
Otvorena pitanja za institucije
Ovaj slučaj otvara niz ozbiljnih pitanja za hrvatske institucije i sigurnosni sustav:
Zašto je Hrvatska uopće primila osobu koja je već bila protjerana iz dvije europske države zbog ponavljanih kaznenih i prekršajnih djela?
Kako je moguće da osoba s takvim dosjeom dobije i zadrži međunarodnu zaštitu te se slobodno kreće po glavnom gradu?
Tko je i na temelju kojih kriterija procijenio da ne predstavlja opasnost za javni poredak, unatoč ranijim protjerivanjima i kršenjima zakona?
Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, status međunarodne zaštite može se poništiti ako osoba svojim ponašanjem ugrozi javni poredak ili sigurnost Republike Hrvatske. No, ovaj slučaj pokazuje da je sustav kontrole i evaluacije sigurnosnih rizika očito zakazao, jer je višestruki prekršitelj i osoba koja je već bila protjerana iz drugih država, ipak dobila zaštitu i slobodu kretanja u Hrvatskoj.
Što dalje?
Slučaj je izazvao zabrinutost javnosti i sindikata policije, koji traže strože kazne za napade na policajce i veću odgovornost institucija u procjeni sigurnosnih rizika.
S obzirom na težinu incidenta i povijest počinitelja, očekuje se da će MUP i druge nadležne institucije morati odgovoriti na pitanje: Kako je moguće da se na ulicama Zagreba našao čovjek s takvim dosjeom i pod zaštitom hrvatske države?
Na kraju, ostaje i otvoreno pitanje: Tko su zapravo ljudi koje avioni iz Njemačke i drugih europskih zemalja vraćaju u Hrvatsku? Prema službenim podacima, Hrvatska je prošle godine zaprimila oko 28 do 30 tisuća zahtjeva za povrat migranata, a u praksi je vraćeno manje od tisuću osoba, uglavnom mlađih muškaraca iz Afganistana, Sirije, Egipta, Iraka i Turske, koji su kod nas prvi put registrirani u EU. I dok Njemačka planira vratiti čak 16.000 migranata, ostaje nejasno tko nadzire njihov identitet, prošlost i sigurnosni profil te koliko je hrvatski sustav uopće spreman nositi se s takvim izazovima
