Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, ovih je dana ponovno podigao prašinu na međunarodnoj sceni – ovaj put svojim dolaskom u Moskvu na Paradu pobjede 9. svibnja. Vučić i slovački premijer Robert Fico bit će jedini europski lideri na Crvenom trgu, dok će društvo praviti čelnici Kine, Brazila i još dvadesetak država iz Azije, Afrike i Latinske Amerike. Ova odluka dolazi usprkos jasnim upozorenjima iz Bruxellesa da bi prisustvo na paradi moglo ozbiljno ugroziti ionako usporene pregovore Srbije o članstvu u Europskoj uniji.
Vučić je i sam svjestan političke težine svog poteza, ali poručuje da će “ponosno predstavljati Srbiju”, pozivajući se na povijesne veze i savezništvo dviju zemalja tijekom Drugog svjetskog rata. U Beogradu se njegov odlazak tumači kao nastavak tradicionalne politike balansiranja između Istoka i Zapada, ali i kao znak sve veće sumnje u realnost europske perspektive Srbije. Mnogi u političkoj eliti smatraju da su kriteriji Bruxellesa nedosljedni i politički motivirani, a Vučić sve češće javno izražava sumnju da će Srbija uopće dočekati članstvo u EU.
Bruxelles ne prašta: “Odluke nose posljedice”
S druge strane, EU je ovaj put bila izravna: šefica Europske komisije Ursula von der Leyen i drugi europski dužnosnici upozorili su da Vučićev odlazak u Moskvu “nosi posljedice” i da je riječ o “testu usklađenosti” sa zajedničkom vanjskom politikom EU. Bruxelles je već dulje nezadovoljan Vučićevim manevrima između Moskve i Bruxellesa, a prošlih mjeseci dodatno su ga opterećivali masovni prosvjedi u Srbiji i zahtjevi za reformama u području vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija.
Američki fijasko i domaće sumnje
Vučić je uoči Moskve imao i turbulentan posjet Sjedinjenim Državama, koji je naglo prekinuo zbog zdravstvenih problema. Planirao je sastanke s američkim dužnosnicima i predsjednikom Donaldom Trumpom, no iznenadna hospitalizacija i povratak u Beograd izazvali su nagađanja u srpskoj javnosti o stvarnim razlozima prekida puta. Oporba je optužila Vučića da koristi zdravstvene probleme kako bi prikrio diplomatski neuspjeh, budući da do susreta s Trumpom nije došlo.
Očekivanja od Putina i srpska kalkulacija
U Moskvi će Vučić 9. svibnja održati bilateralni sastanak s Vladimirom Putinom, a teme razgovora bit će bilateralni odnosi, energetska suradnja te situacija na Zapadnom Balkanu. Rusija i dalje ima snažan utjecaj u regiji, posebice kroz pitanje Kosova, gdje Beograd računa na rusku podršku u Vijeću sigurnosti UN-a. Vučić od Putina očekuje potvrdu strateškog partnerstva, ali i podršku u trenutku kada se Srbija sve više nalazi između europskog i ruskog bloka.
Podijeljena Srbija: Tradicija ili izolacija?
U Srbiji se na Vučićev odlazak u Moskvu gleda podijeljeno. Dio javnosti i dalje snažno podupire tradicionalne veze s Rusijom, dok drugi upozoravaju da bi ovakav potez mogao dodatno udaljiti Srbiju od europskog puta i produbiti političku izolaciju. Sve to događa se u trenutku kada su odnosi s Bruxellesom napeti zbog prosvjeda i sporih reformi, a Vučić pokušava balansirati između vanjskih pritisaka i unutarnjih očekivanja.
Poruka Zapadu i domaćoj javnosti: Tko zapravo riskira?
Vučićev odlazak u Moskvu nije samo diplomatski potez, već i poruka – i Bruxellesu i Washingtonu, ali i domaćoj javnosti. Dok jedni u tome vide dosljednost i suverenost, drugi upozoravaju na rizik dugoročne izolacije. No, Vučić je, barem za sada, odlučio da će 9. svibnja biti u Moskvi, rame uz rame s Putinom, bez obzira na cijenu koju bi Srbija zbog toga mogla platiti.
