U Hrvatskom domu u Splitu u srijedu je održana svečana akademija povodom 30. obljetnice vojne operacije “Južni potez”. Sjećanja o ovoj zadnjoj vojnoj operaciji duboko su se utkala u kolektivnu memoriju hrvatskog naroda, ali i svih koji su sudjelovali u borbi za slobodu na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ova operacija nije bila samo jedna od vojnih akcija – bila je snažan simbol odlučnosti, prijateljstva i zajedničke borbe protiv agresora koji je par godina prijetio stabilnosti i sigurnosti na ovim prostorima.
Ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade RH, Tomo Medved, s posebnim ponosom i poštovanjem osvrnuo se na važnost „Južnog poteza“ u završnoj fazi Domovinskog rata. „Ova operacija nije samo vojni pothvat, ona je esencija hrabrosti i zajedništva. Hrvatska vojska, HVO i postrojbe Armije BiH pokazale su jedinstvo koje je u ratu bilo ključno i koje je na kraju donijelo konačnu pobjedu i mir“, poručio je Medved. No dodao je da je cijena te pobjede bila visoka – poginulo je 42 hrvatskih branitelja, čija je žrtva trajna i neraskidiva poveznica onima koji danas žive u slobodi.
General Ante Gotovina, zapovjednik te velike operacije, prisjetio se tih turbulentnih dana s dubokim osjećajem i emocijama koje ni desetljeća nisu izblijedile. “Južni potez’ označio je kraj političkog projekta okupacije srpskih snaga na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Porazili smo one koji su mislili da mogu nasilnim putem nametnuti svoje ciljeve. To je bio trenutak kad je agresor bio primoran prihvatiti mirovne pregovore u Daytonu, potpomognute snažnom američkom diplomatskom podrškom“, naglasio je Gotovina.
General koji je bio glavni zapovjednik ove vojne akcije nije krio emocije dok je govorio o ranama rata i ranama koje su ostale u dušama branitelja. Prisjetio se kako je Hrvatska vojska tada bila u nastajanju – „morali smo učiti brzo, oblikovati ratnike preko noći koji će se suprotstaviti jednom od najokorjelijih agresora u Europi na kraju 20. stoljeća“. Između borbi i gubitaka, izrodila se snaga i odlučnost koje je mali hrvatski narod podigao kao štit svoje slobode.
Na svečanosti je sudjelovala i Lidija Bradara, predsjednica “Federacije BiH”, koja je emotivno poručila da je „jedan hrvatski narod, jedna borba za slobodu bez obzira na granice koje su tada dijelile Hrvatsku i BiH“. Istaknula je da, iako je rat završio potpisivanjem mirovnih ugovora, „borba za ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini još traje“. To je poziv na trajno zajedništvo, oslonac jednih drugima kakav je postojao u najtežim danima Domovinskog rata.
Za mikrofonom su se našli i ratni ministar obrane HR Herceg-Bosne Vladimir Šoljić, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, te gradonačelnik Splita Tomislav Šuta, koji su svi zajedno naglasili da je “Domovinski rat i njegove vrijednosti obveza naslijeđa koju moramo čuvati, ali i aktivno prenositi budućim generacijama“.
Tijekom svečane akademije, uz prisutnost emocija i ponosa brojnih sudionika operacije „Južni potez“, događaj je dodatno obogaćen prikazivanjem dokumentarnog filma koji je izazvao snažne reakcije u dvorani. U tom filmu korištene su autentične ratne snimke legendarnog ratnog snimatelja Petra Malbaše, čije su snimke s bojišnice već desetljećima neraskidivo povezane s pamćenjem Domovinskog rata.
Malbašina kamera bila je tiho svjedočanstvo heroja, patnje i pobjeda, a prikazivanje dokumentarnog filma u Splitu doživjelo je iznimno emotivan trenutak – publika je zahvalila Malbaši gromoglasnim pljeskom i ovacijama, izražavajući zahvalnost za njegovu hrabrost i predanost istini.
Operacija “Južni potez”, provedena od 8. do 15. listopada 1995., bila je posljednja velika akcija Hrvatske vojske i HVO-a u nizu pobjedničkih operacija koje su promijenile stratešku sliku rata. Hrvatske su snage dosegle 23 kilometra udaljenosti od Banja Luke, čvrsto uspostavivši kontrolu nad važnim cestovnim pravcima i pritom svojim djelovanjem otvorile vrata trajnom mirovnom rješenju. Ne smijemo zaboraviti i da su hrvatske snage bile spremne i na oslobađanje Banja Luke, no njihov daljnji prodor spriječila je američka intervencija kojom je na najvišoj diplomatskoj razini zaustavljena operacija, sprječavajući ulazak HV-a i HVO-a u grad radi izbjegavanja daljnje eskalacije sukoba.
Predsjednik Franjo Tuđman o oslobađanju Banja Luke i hrvatskog Podunavlja je kazao:
“Nakon Oluje, Hrvatska je bila u mogućnosti nastaviti operacije za oslobođenje Banja Luke i hrvatskog Podunavlja. To, međutim, međunarodni čimbenici nisu dopustili, prije svega zbog procjena da bi novih 300–500 tisuća izbjeglica iz tih područja stvorilo humanitarni problem, a i radi opasnosti od proširivanja rata zbog mogućeg izravnog uključivanja SRJ u ratni sukob, što bi onemogućilo započete mirovne napore.“
Danas, 30 godina poslije, sjećanje na “Južni potez” živi u sjećanjima sudionika, njihovim ožiljcima, ali i u slobodi koju su nam izborili. To je priča o ljudima koji nisu računali cijenu, ljudi koji su branili svoje domove, svoju obitelj i svoju budućnost. U toj akciji, na ulazu u Mrkonjić Grad, nastao je velik gubitak – poginuo je legendarni zapovjednik 4. gardijske brigade Andrija Matijaš Pauk, čija hrabrost i vojne sposobnosti ostaju trajno upamćeni. Operacija je više od vojnog čina – ona je spona između bola prošlosti i nade za budućnost.
Foto by Petar Malbaša
