U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” – Zmajski stol u Splitu, danas, u dvorani Hrvatskog pomorskog muzeja (tvrđava Gripe) održava se tribina “Hrvatski povijesni grbovi”. Povod je nedavno usvojena Deklaracija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) o hrvatskom povijesnom grbu, kojom se jasno potvrđuje znanstvena utemeljenost i legitimnost svih povijesnih inačica hrvatskog šahiranog grba, neovisno o boji početnog polja.
Tribinu će otvoriti Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, koji će naglasiti važnost očuvanja identiteta, povijesne istine i kulturne baštine hrvatskog naroda kroz nepristranu javnu raspravu, oslobođenu političkih i medijskih manipulacija.
Glavni predavači bit će dr. sc. Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja, i Mate Božić, mag. educ. phil. et hist.
Stereotipi i povijesne činjenice o boji početnog polja
Dr. Mario Jareb održat će predavanje pod naslovom “Crveno ili bijelo? Bijelo ili crveno? Stereotipi i suvremeni prijepori oko boje početnoga polja hrvatskoga šahiranog grba”. U svom će izlaganju istaknuti da je u posljednja tri desetljeća hrvatski javni prostor ispunjen stereotipima koji grb s početnim bijelim poljem pogrešno i isključivo vežu uz ustaški režim i Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH). Povijesna analiza pokazuje da su grb i zastava NDH sadržavali dodatne simbole (plavo slovo “U” u crvenom tropletu), a šahirani grb s bijelim početnim poljem bez tih oznaka nije bio ekskluzivni simbol te tvorevine.
Jareb će naglasiti kako je uporaba šahiranog grba s početnim bijelim poljem dokumentirana već krajem 15. stoljeća i kontinuirano se koristi do danas, čineći neodvojivi dio hrvatske heraldičke baštine. Povijesni izvori i znanstveni radovi potvrđuju da su obje varijante – s bijelim i crvenim početnim poljem – podjednako zastupljene kroz stoljeća.
Geneza šahiranog grba: simbolika i povijesni kontekst
Mate Božić će u svom izlaganju “Kada, kako i zašto nastaju šahirana polja hrvatskoga grba?” razložiti brojne teorije o podrijetlu šahiranog grba. Povjesničari su kroz više od 150 godina iznosili različite hipoteze – od veza s ranosrednjovjekovnim Trpimirovićima, sarmatskim ili iranskim korijenima, do prapovijesnog Vučedola ili simbolike županija. No, konsenzus povijesne znanosti danas je jasan: šahirani grb Hrvatske nastaje krajem 15. stoljeća, kao stilizirani prikaz tvrđave ili bedema (“predziđa kršćanstva”), u kontekstu obrane Europe od Osmanlija i dinastičkih težnji Habsburgovaca za hrvatskim prijestoljem.
Božić će istaknuti da najstariji pouzdani prikazi šahiranog grba datiraju iz 1494. godine, a na hrvatskom tlu prvi se put pojavljuje 1527. na pečatu Cetingradske povelje, s početnim bijelim poljem. Grb je od tada bio simbol strateškog i simboličkog značaja Hrvatske kao bedema kršćanstva, što je prepoznato i u europskim diplomatskim i heraldičkim krugovima.
Deklaracija HAZU: Kraj stigmatizacije povijesnih varijanti grba
Deklaracija HAZU, proglašena 5. lipnja 2025., odlučno odbacuje suvremene pokušaje ideološke manipulacije šahiranom grbu. Akademija naglašava da je službeni grb Republike Hrvatske zakonom jasno definiran i jedinstven, ali da su se povijesne varijante – s bijelim ili crvenim početnim poljem – podjednako koristile i poštovale kroz stoljeća. Prijepori koji sugeriraju da je uporaba jedne varijante “neprihvatljiva” lažna su dilema, bez temelja u historiografiji.
“Hrvatski povijesni grb, bez obzira na boju početnog polja, dio je našeg identiteta koji treba biti izvor ponosa, a ne političkih podjela”, poručuje HAZU.
Večerašnja tribina u Splitu, potaknuta Deklaracijom HAZU, predstavlja važan doprinos znanstvenoj i javnoj raspravi o hrvatskim nacionalnim simbolima. Ističe se potreba za povratkom povijesnoj istini i znanstvenoj utemeljenosti, uz odbacivanje ideološke stigmatizacije i manipulacije simbolima hrvatskog identiteta. Šahirani grb, s bijelim ili crvenim početnim poljem, ostaje trajni i ravnopravni simbol hrvatske povijesti i baštine.
