U Istanbulu je danas održan drugi krug izravnih pregovora između ukrajinskog i ruskog izaslanstva, dok se na terenu nastavljaju intenzivni vojni napadi s obje strane. Iako su očekivanja od sastanka bila niska, pritisak međunarodne zajednice, posebno SAD-a i europskih saveznika, bio je snažniji nego ikad.
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov potvrdio je da je ukrajinsko izaslanstvo primilo ruski memorandum te da će u idućih tjedan dana odlučiti o daljnjim koracima. Postignut je dogovor o razmjeni svih teško ranjenih, teško bolesnih i maloljetnih zarobljenika, kao i o povratu tijela poginulih vojnika – 6000 za 6000. Ukrajinska delegacija predala je Rusima i službeni popis stotina ukrajinske djece koja su, prema navodima Kijeva, nezakonito deportirana ili zadržana na okupiranim područjima, zahtijevajući njihov povratak.
Prijedlozi i zahtjevi: Što traže Ukrajina i Rusija?
Ukrajina je na pregovorima iznijela tri glavna zahtjeva:
Predsjednik Volodimir Zelenski inzistira i na izravnom sastanku s Vladimirom Putinom, uz moguće sudjelovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa krajem mjeseca. Osim toga, Ukrajina traži sigurnosna jamstva, uključujući članstvo u NATO-u ili alternativne zapadne vojne garancije, što Rusija kategorički odbacuje.
Rusija, s druge strane, javno ne otkriva sve svoje zahtjeve, ali iz ruskih i zapadnih izvora jasno je da Moskva traži:
- Priznanje aneksije četiri ukrajinske regije i Krima
- Demilitarizaciju Ukrajine
- Trajno odustajanje od članstva u NATO-u
- Ukidanje svih zapadnih sankcija
Prijepori i realnost na terenu
Iako su obje strane predale svoje “memorandume” s prijedlozima, razlike ostaju ogromne. Kijev kategorički odbacuje bilo kakvo priznanje gubitka teritorija ili ograničavanje vlastite vojne moći. Rusija, pak, ne pokazuje spremnost na ustupke, a izostanak konkretnog ruskog plana do samih pregovora ukrajinski predsjednik naziva “još jednom ruskom obmanom”.
Pregovori su trajali nešto više od sat vremena i završili bez značajnog napretka, što su potvrdili i turski dužnosnici. Očekuje se da će obje strane u narednim tjednima analizirati primljene dokumente i odlučiti o daljnjim koracima.
Pregovori u sjeni žestokih napada
Sastanak u Istanbulu održan je svega dan nakon što je Ukrajina izvela jedan od najsmjelijih napada dronovima na ruske vojne baze duboko u ruskoj unutrašnjosti, uništivši više od 40 ruskih vojnih zrakoplova. Rusija je istovremeno izvela najveći napad dronovima na ukrajinski teritorij od početka invazije, s više od 470 dronova i sedam raketa, uz teške gubitke u ukrajinskim vojnim redovima.
Međunarodni kontekst i pritisak
Pregovori su održani na inicijativu američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je najavio nove, tzv. “sankcije koje lome kosti”, dok Europska unija priprema 18. paket sankcija usmjerenih na ruski energetski sektor i bankarstvo. U pregovorima su sudjelovali i savjetnici iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije, a europske države razmatraju i mogućnost slanja vojnika kako bi nadzirali eventualni prekid vatre.
Dok je mir još daleko, pritisak raste
Iako je postignut dogovor o razmjeni zarobljenika i tijela poginulih, a Ukrajina inzistira na povratku otete djece, suštinski napredak prema prekidu vatre i miru zasad izostaje. Rusija i dalje inzistira na maksimalističkim zahtjevima, dok Ukrajina odbija bilo kakve teritorijalne ustupke. Međunarodna zajednica pojačava pritisak na Moskvu kroz nove sankcije, a Kijev traži čvršća sigurnosna jamstva sa Zapada. Sljedeći tjedni bit će ključni za procjenu ima li prostora za stvarni napredak ili će rat, unatoč diplomatskim naporima, ući u novu fazu eskalacije
