Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je na današnjoj konferenciji za medije branio nedjeljni “marš protiv fašizma” u središtu glavnog grada, ističući kako je riječ o opravdanom odgovoru na rastući desni ekstremizam, ali i pritiscima na demokratski poredak Republike Hrvatske. U isto vrijeme nastojao je umanjiti političku štetu zbog komunističkih i jugoslavenskih simbola na prosvjedu, prebacujući dio odgovornosti na HDZ i desne aktere koje proziva za poticanje radikalizma.
Tomašević je Domovinski rat nazvao “jednim od temelja” moderne hrvatske države, naglašavajući kako to poštovanje pokazuje sudjelovanjem i odavanjem počasti u Kninu i Vukovaru. Time je pokušao otkloniti optužbe da relativizira hrvatsku državnost ili omalovažava žrtvu branitelja, koje mu dio političkih protivnika i braniteljskih udruga redovito imputira. U javnom nastupu naglasio je kako se zahvalnost prema braniteljima i poštovanje prema Domovinskom ratu može i mora uskladiti s jasnim otklonom od svih oblika fašizma i nasilnog ekstremizma u sadašnjosti.
Relativizacija jugoslavenske zastave i poruka o simbolima
Govoreći o nedjeljnom maršu u Zagrebu, gradonačelnik je istaknuo da je, prema njegovim informacijama, bila prisutna samo jedna jugoslavenska zastava, i to ne izvješena na jarbolu ili istaknuta u zraku, nego ogrnuta oko jedne djevojke. Time je jasno nastojao smanjiti političku važnost i odjek te slike u javnosti, iako su upravo takvi simboli izazvali žestoke reakcije dijela javnosti i medija. Naglasio je kako su članovi platforme Možemo na prosvjedu nosili hrvatske zastave s prvim crvenim poljem te da je službena poruka organizatora bila usmjerena protiv fašizma i nasilnog ekstremizma, a ne protiv hrvatske države
Tomašević je poručio da sve koji su nosili zabranjene simbole ili transparente koji su u suprotnosti sa zakonom treba sankcionirati u skladu s važećim zakonima. Istodobno, naglasio je da se, kako kaže, ne može selektivno kažnjavati te da bi se najprije trebali procesuirati oni iz redova HDZ-a .
Marš protiv fašizma i SOA-ino upozorenje
Zagrebački gradonačelnik je prosvjed “marš protiv fašizma” opisao kao potreban i legitiman odgovor na trendove koje je, kako je rekao, opisala Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u svom javnom izvješću za 2024. godinu. Dio tog izvješća koji u svom dijelu upozorava kako se na ekstremno desnoj sceni u Hrvatskoj bilježi izražen antisistemski ekstremizam, koji zagovara ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka, uz namjere paravojnog organiziranja, vojnu obuku i nabavu oružja s ciljem promjene ustavnog poretka, Tomašević je pročitao pred medijima. Poručio da se takve prijetnje ne smiju ignorirati te da društvo i institucije moraju reagirati prije nego što ekstremizam preraste u otvoreno nasilje.
Tomaševićev nastup nakon “marša” pokazuje strategiju balansiranja između antifašističkog identiteta njegove političke platforme i potrebe da zadrži legitimitet u javnosti koja je iznimno osjetljiva na pitanje Domovinskog rata, nacionalnih simbola i državnog poretka.
Što kaže SOA?
U nastavku prenosimo cijelo izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za 2024. godinu, objavljeno u srpnju 2025. godine:
“Hrvatska sigurna i stabilna demokracija, ali je sigurnosno okruženje izazovno i nestabilno. Na globalnom sigurnosnom planu jačaju čimbenici neizvjesnosti i promjenjivosti. Europska sigurnosna situacija značajno je pogoršana nakon ruske agresije na Ukrajinu. Rat u Ukrajini i dalje nema izvjesnog završetka, a sukobi na Bliskom istoku dodatno su narušili globalnu sigurnosnu situaciju, pri čemu se ističe sukob Izraela i Irana koji ima globalni odjek.
Analiziraju se posljedice rata u Ukrajini pa se tako zaključuje da multilateralni globalni sigurnosni mehanizmi građeni nakon Drugog svjetskog rata praktično više ne postoje. U takvim se okolnostima mijenja i europska sigurnosna arhitektura. Članice Europske unije (EU) razvijaju ambiciozne planove obrambene kohezije i jačanja europskih obrambenih kapaciteta, piše Večernji list.
Glavni izvor terorističke prijetnje za Europu predstavlja islamski ekstremizam, poglavito samostalnih napadača inspiriranih džihadističkom propagandom među kojima je u porastu broj mladih i maloljetnih počinitelja i imigranata u EU iz država Afrike i Azije. U susjednim državama zabilježeni su džihadistički napadi, dok je na području Zapadnog Balkana znatan broj bivših pripadnika terorističkih organizacija pušten na slobodu nakon odsluženja kratkih kazni. “Terorističke napade u Europi posljednjih godina ponajviše izvršavaju mlađe radikalizirane osobe inspirirane terorističkom propagandom, lako dostupnim i priručnim sredstvima, poput noževa ili vozila. U 2024. godini u susjednim državama zabilježena su dva individualna džihadistička teroristička napada (Beograd i Bosanska Krupa). Na području Zapadnog Balkana se proteklih godina stotine džihadista, bivših pripadnika ISIL-a i drugih terorističkih organizacija u Siriji i Iraku, vratilo u matične države. Oni su osuđivani na kratkotrajne kazne zatvora i većina je već na slobodi. Iskustva govore da se džihadisti u zatvorima rijetko deradikaliziraju, a svoje radikalne stavove nastavljaju propovijedati tijekom boravka u zatvorima, kao i po izlasku”, navodi se i zaključuje kako je Hrvatska i dalje društvo u kojem ekstremizam, ni po jednoj osnovi, vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti.
Na ekstremno desnoj sceni i dalje je izražen trend antisistemskog ekstremizma, odnosno onog koji želi ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka RH. Pri tome postoje namjere i pokušaji paravojnog organiziranja, provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem promjene ustavnog poretka RH.
Jedan dio izvješća posvećen je situaciji u Europskoj Uniji, kao i sigurnosnoj situaciji vezanoj uz aktualni sukob u Ukrajini koja je u Europi znatno pogoršana od početka rata. Pri tome ističe pojačano obavještajno djelovanje prema državama EU koje uključuje špijunažu, sabotaže i izazivanje straha. Neke od aktivnosti koje ruske obavještajne službe provode nakon početka rata u Ukrajini uključuju diverzije, sabotaže i operacije utjecaja kojima nastoje spriječiti dostavu pomoći Ukrajini, te u članicama EU i NATO-a proširiti osjećaj napetosti, straha i ranjivosti zbog potpore Ukrajini, kao i izazvati manjak povjerenja javnosti u vjerodostojnost NATO-a i EU.
Ističu i da je početkom 2024. SOA postala središnje nacionalno tijelo za kibernetičku sigurnost pa Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost koordinira zaštitu informacijskog prostora. “Proteklih godina kontinuiran je rast državno-sponzoriranih kibernetičkih (APT) napada na ciljeve u RH. Tako je u 2024. godini otkriveno 38 takvih napada, što je za 7 više nego godinu ranije. Radi se o organiziranim kibernetičkim napadima kojima je primarni cilj špijunaža državnih tijela, odnosno krađa podataka od značaja za nacionalnu sigurnost,” stoji u izvješću SOA-e.
