Dok se sunce presijava na valovima kod Lumbarde, u dubinama Solina odvija se istraživanje koje može preoblikovati povijest hrvatskog dijela Jadrana. Ovdje, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Mate Parice sa Sveučilišta u Zadru, arheolozi i ronioci istražuju potopljeno neolitičko naselje, jedno od najvažnijih otkrića novijeg doba na Mediteranu.
Nije svaki dan na Korčuli ispunjen senzacijama, ali jedan svibanjski dan 2025. godine zauvijek će ostati upisan u povijest hrvatske arheologije. Ono što je započelo kao još jedan miran dan na arheološkom nalazištu Soline, pretvorilo se u susret svjetskih razmjera, u kojem su se spojili znatiželja, znanost i globalna fascinacija prošlošću.
Bettany Hughes, britanska povjesničarka, autorica bestselera i televizijska zvijezda poznata po popularizaciji antičke povijesti, zaronila je s timom zadarskih arheologa u podmorje Solina na Korčuli. No, njezin posjet nije bio samo medijski događaj – bio je to trenutak u kojem je hrvatska arheologija prodisala svjetskim plućima. Hughes, koja je kroz svoje dokumentarce približila gledateljima slojeve povijesti od Atene do Istanbula, sada je postala svjedokom i ambasadoricom jednog od najvažnijih neolitičkih nalazišta Sredozemlja.
Soline: Potopljeni svijet star gotovo 7000 godina
Podvodno nalazište Soline nije samo još jedan arheološki lokalitet. Riječ je o naselju hvarske kulture, smještenom na umjetno formiranom poluotoku, koje je prije gotovo sedam tisućljeća bilo povezano s kopnom impresivnom kamenom cestom širokom četiri metra. Ova cesta, otkrivena ispod slojeva morskog mulja, otvara pitanja o inženjerskim sposobnostima i društvenoj organizaciji neolitičkih zajednica na Jadranu.
Radiokarbonska analiza pronađenog drva datira naselje na oko 4900 godina prije Krista, što ga čini jednim od najstarijih i najbolje očuvanih primjera prapovijesne infrastrukture u Europi. Za razliku od većine neolitičkih nalazišta koja su skrivena u špiljama, Soline je otvoreno naselje, što ga čini izuzetno rijetkim i važnim za razumijevanje svakodnevnog života tadašnjih ljudi.
Arheologija kao avantura: “Mamutiranje” i čar podvodnih otkrića
Bettany Hughes nije bila tek promatrač – sudjelovala je u iskopavanjima, doživjela “mamutiranje” (specifičnu tehniku podvodnog arheološkog dokumentiranja) i iz prve ruke osjetila uzbuđenje otkrivanja neolitičkih artefakata: kamenih sjekira, kremenih sječiva i ulomaka žrvnjeva. Ovaj neposredni kontakt s prošlošću, pod vodstvom tima Mate Parice sa Sveučilišta u Zadru i Dalibora Ćosovića iz Ronilačkog centra Lumbarda Blue, pretvorio je znanstvenu ekspediciju u pravu pustolovinu.
Zašto je posjet Bettany Hughes važan za Hrvatsku – i svijet?
Ovaj događaj nije samo još jedan u nizu arheoloških otkrića. Dolazak Bettany Hughes i njezine produkcijske ekipe znači da će priča o Solinama, o drevnim mostovima između otoka i kopna, uskoro biti ispričana milijunima gledatelja diljem svijeta. Hrvatska arheologija izlazi iz lokalnih okvira i postaje dio globalnog narativa o ljudskoj domišljatosti, migracijama i suživotu s morem.
Iako je ovaj susret bio povod za slavlje, on je tek početak. Svako novo zaranjanje, svaki pronađeni artefakt, svaka snimljena scena približava nas razumijevanju kako su naši preci gradili, živjeli i putovali. Soline nisu samo hrvatska, već i svjetska arheološka senzacija – podsjetnik da ispod površine Jadrana još uvijek leže neispričane priče koje čekaju svoje istraživače i pripovjedače.
“Još uvijek smo pod dojmom,” poručili su iz Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru nakon dana provedenog s Bettany Hughes. I doista, nakon ovakvog dana, teško je ostati ravnodušan – jer povijest, kad je doživljena iz prve ruke, prestaje biti prošlost i postaje naša zajednička sadašnjost i budućnost.