Stres je prirodna reakcija tijela na izazove i opasnosti, no kada postane stalni pratilac, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i kvalitetu života. Dok mnogi stres smatraju emocionalnim stanjem, njegovi učinci zahvaćaju svaki aspekt našeg tijela i uma.
Fizičke bolesti koje proizlaze iz stresa postale su predmet brojnih istraživanja. Liječnici često povezuju dugotrajni stres s kardiovaskularnim bolestima, kao što su srčani udari i povišeni krvni tlak. Osim toga, oslabljen imunološki sustav čini tijelo podložnim infekcijama, dok probavni problemi poput čira na želucu i sindroma iritabilnog crijeva često prate one koji su stalno pod pritiskom.
Iako su svakodnevni problemi poput posla ili financijskih izazova najčešći izvori stresa, ekstremne situacije poput rata ili zlostavljanja ostavljaju dublje i dugotrajnije posljedice. Vojnici koji sudjeluju u oružanim sukobima nerijetko pate od posttraumatskog stresnog poremećaja, dok civili doživljavaju strah za vlastiti život, gubitak doma i razaranje zajednice. Kod žrtava teškog zlostavljanja stres se ogleda kroz psihološke poremećaje poput depresije i anksioznosti, dok fizički simptomi uključuju kronične bolove i iscrpljenost.
No, čak i kada prijetnja prođe, stres može ostaviti trajne posljedice. Psiholozi upozoravaju da nakon velikih trauma osobe mogu razviti osjetljivost na svakodnevne stresore, reagirajući prekomjerno na situacije koje prije nisu bile opterećujuće. Dugotrajna izloženost stresu može oštetiti mozak, posebno hipokampus, dio odgovoran za pamćenje i učenje, dok prekomjerna aktivnost amigdale pojačava emocije poput straha i ljutnje.
Suvremeni život dodatno komplicira stalna izloženost negativnim vijestima. Ratovi, prirodne katastrofe i drugi globalni izazovi koje pratimo putem medija mogu uzrokovati tzv. sekundarni stres. Premda ne sudjelujemo izravno u tim događajima, njihova stalna prisutnost u našim mislima može stvoriti osjećaj tjeskobe.
Povezanost stresa i straha posebno je izražena u trenucima kada se suočavamo s neposrednom prijetnjom. Strah pokreće reakciju “bori se ili bježi”, pripremajući tijelo na brzo djelovanje. No, dok strah obično nestaje s prijetnjom, stres često ostaje. Ovo se može manifestirati kao kronični stres, stanje u kojem tijelo gubi sposobnost “isključivanja” reakcije na stres, što dovodi do iscrpljenosti.
Posljedice stresa nisu samo fizičke. Duševne bolesti poput depresije, PTSP-a i anksioznosti često su rezultat dugotrajnog pritiska. Ipak, postoji nada za one koji se bore sa stresom. Psihoterapija, tehnike opuštanja poput meditacije i vježbi disanja, pa čak i farmakoterapija mogu ublažiti simptome i vratiti osobi kvalitetu života.
U svijetu prepunom izazova ključno je naučiti kako upravljati stresom. Prepoznavanje njegovih uzroka, razvijanje zdravih navika i traženje pomoći kad je potrebno, mogu biti prvi koraci prema boljem zdravlju i stabilnijem životu.