Više od 15.000 osoba s invaliditetom ili teškim oboljenjima preminulo je u Hrvatskoj prije nego što su dočekali rješenje o inkluzivnom dodatku – naknadi koja im je trebala osigurati minimalnu socijalnu sigurnost i olakšati svakodnevni život. Prema zakonu, odluka se mora donijeti u roku od 15 dana, iznimno 30, no mnogi mjesecima, pa i više od godine dana, čekaju odgovor. Ukoliko rješenje ne dočekaju za života, njihov zahtjev je jednostavno gasi. Drugim riječima, zaostatci inkluzivnog dodatka ne nasljeđuje se.
Neki ga nikad ne dočekaju, a sad znamo i broj. Ovo je skandalozno – apsolutni slom socijalne države“, rekla je za Jutarnji list saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić.
Ministru socijalne skrbi Marinu Piletiću postavila je pitanje koliko je postupaka obustavljeno zbog smrti korisnika. Odgovoreno joj je da je od početka 2024. do 23. srpnja 2025. obustavljeno točno 15.689 postupaka. Ministar je pritom naglasio da nije riječ isključivo o smrti korisnika, već i o drugim razlozima poput – odustajanja od zahtjeva.
Vlašić Iljkić je, međutim, ocijenila kako odustajanje teško može biti masovna pojava: “Tko bi prikupio svu dokumentaciju, pokrenuo postupak i onda odustao? Ljudi čekaju odluku, a broj od 15.689 gotovo se u cijelosti odnosi na preminule. Oni koji su odustali čine tek statističku grešku“, rekla je za Jutarnji list.
Strukovne udruge: Sustav zakazuje
S ozbiljnim kritikama javile su se i strukovne organizacije. Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatska komora socijalnih radnika još su u kolovozu poslale zahtjev za hitnim izmjenama Zakona o inkluzivnom dodatku ministru Piletiću. Izmjene su predložili radi skraćivanja procedure, no odgovor još nisu dobili.
“Inkluzivni dodatak teškim je bolesnicima potreban odmah i sada. Sustav ih formalno stavlja kao prioritet, ali kapaciteta nema. Još čekamo odgovor ministra, a nećemo odustati od zahtjeva“, izjavila je Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika za Jutarnji list.
Udruge predlažu da Zavod za vještačenje odmah donosi rješenja, kako bi se ubrzao postupak, a ne da se u međufazi čeka socijalna služba.
Bez prava na zaostale isplate
Posebno zabrinjava činjenica što, prema tumačenju Ministarstva, smrt podnositelja automatski prekida postupak i obitelj nema pravo na isplate zaostalih naknada.
Pravnica Dubravka Šego koja se godinama bavila sličnim predmetima, za Jutarnji list je istaknula kako takvo postupanje nije u skladu ni sa sudskom praksom ni sa zaključkom Visokog upravnog suda iz 2011. godine, kojim je određeno da se postupci mogu nastaviti i nakon smrti korisnika – ako je riječ o neostvarenom imovinskom potraživanju, poput invalidnine ili prava na skrb.
Više od 100 tisuća neriješenih predmeta
Prema podacima Ministarstva, do sada je riješeno 205.079 zahtjeva, dok naknadu trenutno koristi 182.780 građana. U obradi, međutim, i dalje stoji preko 106.000 novih zahtjeva.
Inicijativa **dšutnje-dopromjene, koju čini više od tisuću stručnjaka socijalnog sustava, još je u srpnju tražila žurnu izmjenu Zakona. Posebno su naglašavali potrebu ukidanja obaveznog vještačenja za palijativne i terminalne bolesnike, gdje je zdravstveno stanje očigledno trajno i konačno.
“Za te bolesnike inkluzivni dodatak mora biti priznat odmah, a ne nakon mjeseci procedure. Njihov životni standard u završnoj fazi ovisi o brzoj reakciji sustava“, rekla je za Jutarnji list Nela Pamuković, glasnogovornica Inicijative i umirovljena socijalna radnica.
Ministarstvo: Vještačenje je nužno
Na prijedloge Inicijative odgovoreno je – negativno. Ministarstvo drži da vještačenje ostaje ključna procedura jer ne ovisi samo o dijagnozi, već i o procjeni težine bolesti, što se, tvrde, može utvrditi samo kroz stručno vještačenje.
Ravnateljica Uprave za obitelj u Ministarstvu, Tanja Žaja, naglasila je kako bi ukidanje vještačenja dovelo do različitih kriterija u različitim uredima socijalne skrbi, čime bi se narušila jednakost korisnika. Pamuković se s tim ne slaže:
“Smatramo da se kod terminalnih bolesnika procjena može jasno utvrditi. Njihovo vrijeme je ograničeno i reakcija sustava doslovno mijenja kvalitetu zadnjih dana njihova života“, rekla je za Jutarnji list.
