Široki Brijeg 7. veljače obilježava kao Dan sjećanja na pobijene franjevce, a upravo su tog kobnog 7. veljače prije 80 godina partizani ušli u Široki Brijeg te počinili stravične zločine u Franjevačkom samostanu na Brijegu.
Tada su na brutalan način u ratnom samostanskom skloništu ubili dvanaestoricu franjevaca. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, pored ustaša, u gradu su bile smještene i talijanske te domobranske postrojbe.
U srijedu ujutro, oko 11:00 sati tog kobnog 7. veljače, partizani su probili zadnje linije ustaško-talijansko-domobranske obrane te ušli u Široki Brijeg. U franjevačkom samostanu pronašli su dvanaestoricu fratara te nekoliko učenika koji su se tamo sklonili iz sigurnosnih razloga.
Potom su partizani, iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, vezali ih žicom, odveli ih u obližnje ratno sklonište te ih tu pogubili, a neke i žive spalili. Dan ranije, pedesetak osoba, među kojima devet fratara i trideset učenika, sakrilo se u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu. Nakon prestanka napada 8. veljače, vratili su se u samostan, gdje su ih dočekali partizani i odveli u nepoznatom smjeru.
U posljednjih nekoliko godina otkriveno je kako ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda. Tako je tijekom Drugog svjetskog rata na području Hercegovine ukupno ubijeno 66 franjevaca. Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i pogubili na stotine nedužnih civila, tako da je u Drugom svjetskom ratu i poraću, statistički gledano, ubijen svaki deseti stanovnik Širokog Brijega.
Komunisti su pokušali zatrti svaku klicu hrvatskog domoljublja u Širokom Brijegu
Župa Široki Brijeg je 1940. godine imala 8.004 stanovnika. Procjenjuje se da je u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine stradalo između 786 i 2.157 osoba. Po okončanju borbi, partizani su zarobili oko 1.400 njemačkih i hrvatskih vojnika, a čelnici tadašnje OZNA-e naredili su uhićenje više od 2.000 Širokobriježana.
Nakon pohoda partizana ostalo je uništeno kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matice vođene od 1753. godine, a franjevci su protjerani. Širokom Brijegu je 1953. godine oduzeto i ime te mu je nametnuto ime Lištica, prema rijeci koja protječe kroz grad. Izvorno ime “Široki Brijeg” vraćeno mu je tek 1991. godine. Nakon tih teških stradanja, Široki Brijeg je desetljećima povijao svoje rane.
Na 80.-tu obljetnicu obilježavanja stravičnih ubojstava franjevaca u Širokom Brijegu ogranak Matice hrvatske u Splitu organizirao je svojim članovima i simpatizerima odlazak autobusom.
U spomen na mučeničku smrt Širokobrijeških fratara i puka, glazbena skupina Croatica snimila je pjesmu pod nazivom “Gospodine, spremni smo”, uz video spot sniman upravo na mjestu tragičnog stradanja fratara. Ovaj glazbeni projekt posveta je njihovoj žrtvi i podsjetnik na povijesna zbivanja koja su obilježila Široki Brijeg.
