U Ravnateljstvu KBC-a Split održan je sastanak s predstavnicima Koordinacije udruga dijabetičara Dalmacije, na kojem su prikazani i dogovoreni načini unaprjeđenja skrbi o pacijentima sa šećernom bolesti.
Na sastanku su sudjelovali ravnatelj KBC-a Split izv. prof. dr. sc. Krešimir Dolić, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti doc. dr. sc. prim. Daniela Marasović Krstulović, liječnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetologiju i bolesti metabolizma doc. dr. sc. Mladen Krnić i glavna sestra Marija Bandić, univ. bacc. med. techn., predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga prof. Davor Bučević, dugogodišnji predsjednik Splitskog dijabetičkog društva ing. Branko Lulić, dopredsjednik Splitskog dijabetičkog društva i dopredsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga ing. Mihajlo Čizmić, dopredsjednica Splitskog dijabetičkog društva i članica Nadzornog odbora Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga te dugogodišnja pročelnica Upravnog odjela sa socijalu i zdravstvo Grada Splita prof. Vesna Zec, predsjednica dijabetičkog društva u Trogiru i koordinatorica udruga dijabetičara Dalmacije prof. Katja Šćurla, članica Izvršnog odbora Splitskog dijabetičkog društva Mirica Poštenjak.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji živi otprilike oko 450 tisuća stanovnika, a njih čak oko 10% ili 44 tisuće boluje od dijabetesa. O njihovu zdravlju u KBC-u Split se brine šest specijalista dijabetologije koji na godišnjoj razini obave oko 11 tisuća samo ambulantnih pregleda. No oni se ne bave samo dijabetesom već i ostalim metaboličkim bolestima, pretilošću, arterijskom hipertenzijom i komplikacijama koje neminovno idu uz sve te metaboličke bolesti. U najavi je dolazak novih liječnika specijalista, ali i specijalizanata kojih je trenutno osam. Do 2029. bolnica bi trebala dobiti još 20 specijalizacija za endokrinologiju i dijabetologiju.
Iz KBC-a Split su nedavno u Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije prešla dva endokrinologa-dijabetologa pa se u bolnici očekuje barem malo rasterećenje jer pritisak je iznimno velik, a broj oboljelih u stalnom je porastu. Stoga se i s ovog sastanka apelira na primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu koji bi zapravo trebali obrađivati veći dio pacijenata.
„Primarna zdravstvena zaštita, odnosno liječnici obiteljske medicine, mogu sami liječiti 20 do 30 % svih pacijenata. Mi smo im tu kao potpora, preko A5 uputnica po kojoj obiteljski liječnik mogu od nas dobiti konzultaciju o terapiji ili promjeni iste kod svojih pacijenata. Od ostalih 70 % pacijenata, njih se 50 % zasigurno može uspješno obraditi u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. U bolnicu bi, dakle, trebali dolaziti samo oni bolesnici koji imaju potrebu za tercijarnom razinom zdravstvene usluge što je od broja onih koji mi trenutno liječimo njih tek 20 ili 30 %,“ istaknuo je prof. Krnić.
Ravnatelj Dolić je naglasio kako se nada da će kolege koji su otišli raditi u DZ SDŽ pripomoći boljoj trijaži pacijenata koji zaista trebaju skrb na razini KBC-a. „Radujemo se i novim specijalizantima jer smo svjesni velikih realnih potreba sustava. Mi poduzimamo sve što je moguće, ali tražimo i molimo pomoć kolega iz primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, da nam ne šalju u bolnicu sve pacijente kako bismo se mi mogli baviti onim uskim, specifičnim stvarima zbog kojih bolnica i postoji. U ovom slučaju to su pacijenti koji boluju od dijabetesa, a trebaju multidisciplinarno zbrinjavanje zbog teških komplikacija.“
Prof. Marasović Krstulović podsjetila je da je Zavod endokrinologiju i dijabetologiju dio Klinike za unutarnje bolesti prema kojoj liječnici Zavoda također imaju radne obveze.
„Endokrinolozi-dijabetolozi zaista odrađuju lavovski posao. Osim svojih pacijenata pokrivaju i dežurstva na Klinici i Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, a pokrivaju veliki stacionar od 170 pacijenata u 24-satnom dežurstvu. To sve je veliko opterećenje koje im oduzima vrijeme za rad s pacijentima, tako da ja kao veliki iskorak i boljitak vidim otvaranje sekundarne zdravstvene zaštite u DZ SDŽ.“
Predstavnici udruga su zahvalili na suradnji i naporima koji se ulažu u poboljšanje skrbi za pacijente sa šećernom bolesti. Svjesni su svih poteškoća, u prvom redu nedostatka kadra, te se i oni nadaju kako će dodani dijabetološki kadar u Doma zdravlja donijeti napredak. Dogovorena je i daljnja suradnja udruga i KBC-a oko aktivnosti vezanih uz obilježavanje Svjetskog i nacionalnog dana šećerne bolesti, kao i ostalih prigodnih datuma.
