Roman “Gospodar svijeta” engleskog katoličkog pisca Roberta Hugha Bensona, napisan 1907. godine, proročanski je najavio zbivanja koja se događaju u svijetu i u 21 stoljeću i adresirao je pozadinu tih zbivanja koja proizvode sve veću neizvjesnost diljem naše planete.
Ovaj je roman prožet snažnim intelektualizmom koji čitatelja uvlači u dubinske slojeve svjetskih zamršenosti u kojima se nastoji ustoličiti nova vjera bez Boga s ambicijom svrgavanja (uklanjanja) katoličanstva.
“Riječ je o jednom obliku panteizma koji malo-pomalo, pod vodstvom masonerije razvija vlastiti ritual,” ističe autor kroz usta Templetona u Prologu ovog romana kojeg se smatra jednim od najproročanskijih djela u svjetskoj književnosti.
Autor, zapravo, kroz usta dvojice sugovornika, koji dijalogiziraju o perspektivama kršćanstva, iznosi procjenu konačnog raspleta koji će uslijediti, kako je navedeno, ponovnim dolaskom Gospodina ( Isusa), koji bi se suprotstavio Antikristu.
Evo dijela tog razgovora između Templetona i Percyja:
Templeton: “Ne, oče gubimo i nastavit ćemo gubiti i mislim kako u svakom trenutku trebamo biti pripravni na pravu katastrofu.”
“Ali….” započeo je Percy
“Mislite kako je ovo što govorim odraz senilnosti starca koji se nalazi na rubu groba. Eto, to je moje mišljenje. Ne vidim nikakve nade. Zapravo, čini mi se kako bi nas sada uskoro moglo nešto zadesiti. Ne, ne vidim nade sve dok….“
Percy prodorno pogleda u oči.
“Dok Gospodin ponovno ne dođe“, zaključio je stari državnik.”
Dvojica sugovornika su, između ostalog, razgovarali i ovako:
Percy zatvori knjigu i položi je do stolice u kojoj je sjedio.”A što je sljedeće? Što će se dogoditi?” Stari se torijevski državnik nasmiješio.”Bog znade,” rekao je. “Ako se Istočno Carstvo odluči pokrenuti, ne možemo ništa učiniti. Ne znam zašto se već nisu pokrenuli. Pretpostavljam kako je to radi vjerskih razlika.”
“Europa se neće razdjeliti?” upitao je svećenik.
“Ne, ne. Sada znamo gdje leži pogibelj. A i Amerika bi nam zacijelo pomogla. No, istodobno neka nam Bog pomogne – ili, bolje rečeno vama – ako se Istočno Carstvo pokrene. Napokon je svjesno svoje snage.“
Roman “Gospodar svijeta” napisan je briljantnim stilom, rečenice su bistre poput zdrave pitke vode.
Ovaj se roman čita u dahu. Dvije noći do zore trebale su mi da iščitam 330 stranica zahtjevnog štiva uzbudljivog sadržaja koji unapređuje spoznaje.
Tri posljednja pape preporučili su čitanje romana “Gospodar svijeta” koji upozorava na svijet bez Boga
Posljednja tri poglavara Katoličke Crkve – Benedikt XVI., Franjo i Lav XIV. – u više su navrata preporučili čitanje distopijskog romana “Gospodar svijeta” (Lord of the World), britanskog svećenika i pisca Roberta Hugha Bensona iz 1907. godine, objavljuje u subotu 29. lipnja 2025. španjolska agencija ACI Prensa, a prenosi Catholic News Agency (CNA).
Ovaj apokaliptični roman smatra se jednim od najutjecajnijih proročkih djela moderne kršćanske književnosti. Benson u njemu opisuje posljedice društva koje je odbacilo vjeru, prikazujući trijumf sekularističkog materijalizma, relativizma i potpune kontrole države nad ljudskim životom. Autor, bivši anglikanski klerik koji se obratio na katoličanstvo i 1904. godine bio zaređen za svećenika, u romanu je stvorio viziju svijeta u kojem je religija potisnuta, a čovječanstvo prepustilo svoju sudbinu lažnom obećanju utopijskog jedinstva i progresa.
Djelo opisuje dolazak Antikrista – karizmatičnog vođe koji istodobno promiče ideje koje razaraju temelje društva i ljudskoga dostojanstva.
Kardinal Joseph Ratzinger, budući papa Benedikt XVI., 1992. godine je tijekom predavanja na Katoličkom sveučilištu u Milanu istaknuo da knjiga “Gospodar svijeta” već sama po sebi “potiče na duboko promišljanje, osobito u kontekstu suvremenog svijeta obilježenog relativizmom i sve snažnijim sekularnim tendencijama”.
Papa Franjo više je puta spominjao ovaj roman kao iznimno važan za razumijevanje opasnosti ideološke kolonizacije i kulturnog niveliranja. Tijekom susreta s predstavnicima akademskog i kulturnog života u Budimpešti, 28. travnja 2023., kazao je kako knjiga “pokazuje da mehanička složenost nije isto što i istinska veličina te da se u najočitijoj vanjštini skriva najpodmuklija zamka”.
“U određenom smislu, roman je proročki”, rekao je papa Franjo. “Iako je napisan prije više od stoljeća, opisuje budućnost u kojoj tehnologija dominira, a u ime napretka sve se standardizira. Posvuda se propovijeda novi humanizam koji potire razlike, poništava život naroda i ukida religije”.
Papa Franjo je naglasio kako se u takvom društvu “sve razlike brišu, dok se suprotstavljene ideologije stapaju u homogenizaciju koja rezultira ideološkom kolonizacijom. Čovječanstvo u svijetu kojim upravljaju strojevi postupno biva svedeno na minimum, a društveni život postaje žalostan i ispražnjen”.
“U romanu svi djeluju malodušno i pasivno, a čini se samorazumljivim da se bolesni uklanjaju i prakticira eutanazija”, dodao je Franjo. “Nacionalni jezici i kulture ukidaju se kako bi se postigao univerzalni mir, koji se potom pretvara u opresiju temeljenu na nametanju suglasja, do te mjere da jedan od protagonista ustvrdi kako je svijet prepušten perverznoj vitalnosti koja sve kvari i pomućuje”.
Papa Franjo je roman preporučio i 2015. godine tijekom konferencije za novinare na povratnom letu iz Manile, ističući da djelo “prikazuje dramatične posljedice isključivanja Boga iz društva”.
Kardinal Robert Prevost, prije nego što je 8. svibnja ove godine izabran za papu Lava XIV., također je preporučio “Gospodara svijeta” u intervjuu za augustince u Rimu. “Knjiga govori o tome što bi se moglo dogoditi u svijetu ako izgubimo vjeru”, istaknuo je tada kardinal Prevost.
Dodao je da roman sadrži mnoge poticaje za promišljanje o današnjim izazovima i odgovornosti vjernika: “Sadrži odlomke koji daju mnogo materijala za razmišljanje o svijetu u kojem živimo. Potiče nas da nastavimo živjeti u vjeri i da dublje cijenimo tko smo kao ljudska bića, braća i sestre, razumijevajući odnos s Bogom i Božju ljubav u našim životima”.
Kako podsjećaju crkveni izvori, “Gospodar svijeta” bio je citiran i u različitim papinskim govorima i dokumentima posljednjih desetljeća, a brojni teolozi smatraju ga jednim od najvažnijih distopijskih romana 20. stoljeća, objavila je u subotu 29. lipnja 2025. španjolska agencija ACI Prensa, a prenijela je Catholic News Agency (CNA).
