U sklopu Svjetskog dana voda, Građanska inicijativa za očuvanje pitkih voda u Hrvatskoj organizirala je konferenciju za tisak kako bi skrenula pozornost na potencijalne probleme koji mogu nastati zbog izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Ova inicijativa izazvala je snažne reakcije u javnosti, posebno zbog straha od zagađenja pitkih voda u Dalmaciji.
Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici smješten je na 470 metara nadmorske visine, što ga čini posebno problematičnim zbog mogućnosti zagađenja pitkih voda u Dalmaciji. Anđelko Parčina, predsjednik Građanske inicijative, ističe da se u Hrvatskoj vodi politika koja može dovesti do zagađenja pitkih voda, što bi imalo katastrofalne posljedice za gospodarske i ljudske resurse
“Današnju konferenciju za tisak sazvali smo povodom Svjetskog dana voda kako bi ukazali na probleme koji mogu nastati u budućnosti, a posebno zbog izgradnje Centra za gospodarenje otpadom koji je planiran u Lećevici. Očito se u Republici Hrvatskoj vodi jedna osmišljena politika da bi se zagadile pitke vode. O tome ukazuju i najnovija iskustva vezana za Centre koji su već izgrađeni u Puli i Rijeci,” rekao je Parčina i dodao:
“Posebno je problematičan ovaj Centar koji se planira u Lećevici jer se on nalazi na 470 metara nadmorske visine s realnom šansom zagađenja pitke vode na području Dalmacije. Ugrozom pitkih voda u Hrvatskoj izgubili bi se najvrjedniji resusursi – gospodarski resursi, ljudski resursi – a to je pitka voda. Upravo na tom području je kapitalna količina pitke vode u Dalmaciji i Hrvatskoj. Koliko je bitna ova problematika, ukazuje i činjenica da geostratezi upozoravaju da će se budući ratovi voditi, ne zbog nafte, već zbog pitke vode s kojima Hrvatska, hvala Bogu, raspolaže u dovoljnoj mjeri i po tim pokazateljima je među prvima u Europi i svijetu,” upozorio je Parčina.
Krivotvorenje dokumenta i zagađenje voda
Dr. Zdeslav Hrepić, fizičar koji je radio na američkim sveučilištima, naveo je da je vodozaštitna zona u Lećevici krivotvorena kako bi se omogućilo odobravanje projekta. Prethodna zona bila je druge kategorije, što je značilo da se u njoj ne smije odlagati otpad zbog prisustva otvorenih recipijenata i rasjeda. Sadašnja studija navodi mogućnost zagađenja površinskih i podzemnih voda, što je u suprotnosti s tvrdnjama da nema rizika od zagađenja, upozorio je dr. Hrepić.
“Krivotvorena je vodozaštitna zona koja je prije bila druge kategorije. Znači, viša kategorija nego što su je oni sada prenamijenili u četvrtu. Ako je druga kategorija, to znači da ima otvorene recipijente, da ima duboke jame, rasjede, a u takvoj se zoni ne može odlagati otpad. Da bi oni mogli progurati bilo kakve papire za CGO morali su krivotvoriti tu zonu. I u sadašnjoj studiji oni sami kažu da postoji 5 scenarija zagađenja voda i za svaki od njih se navodi zagađenje površinskih i podzemnih voda – moguće je zbog nekontroliranog ispuštanja u okoliš otpadnih voda proizvedenih u različitim podprocesima. Oni to navode u vlastitoj studiji, da bi na prezentaciji u Lećevici koju su održali, kazali da nema nikakvih otpadnih voda i nikakve mogućnosti zagađenja,” rekao je dr. Hrepić.
“Imate najprije te procjedne vode, jer se to odlagalište ne bazira na reciklaži. To je pomiješano smeće koje bi oni odvodili gore. U tom smeću imate 30 do 40 posto procjednih voda iz samoga smeća koje mogu zagaditi okoliš. Također, mogu se dogoditi potresi koji mogu to rastvoriti i onda smo nepovratno uništili 5 dalmatinskih rijeka. Ako bi željeli izabrati jedno mjesto s kojeg ćete zatrovati 5 rijeka – Krku, Jadro, Pantanu, Čikolu i Žrnovnicu, onda je Lećevica jedino mjesto s kojega to možete napraviti. Zašto se igrati ruleta? Zašto riskirati?”, upitao je dr. Hrepić i poručio:
“Tražimo da se revidira sve što je dosada doneseno, jer je temeljeno na krivotvorenim dokumentima i dok se ne ustvrdi pravo stanje stvari zaustavi financiranje projekta izgradnje CGO-a. Kako je rijeka Krka povezana s Lećevicom, Šibensko-kninska županija je bila dužna utvrditi vodozaštitnu zonu, a što nije učinila. U toj studiji je propuštena činjenica da je Krka povezana s mjestom na koje se planira odvoziti otpad. Studija nema ni nikakvih alternativa, oni ovo dovode kao gotov čin,” poručio je dr. Hrepić i osvrnuo se veliki problem Splita, odlagalište smeća Karepovac.
“Kada je ovo započelo na Karepovcu smo imali brdo, a sada imamo planinu. To je bilo u vrijeme kada su počeli s izradom ovoga. Prema zahtjevima EU mi smo trebali odvajati više od 50 posto otpada. 55 posto. Mi odvojamo 3 posto. 25 godina nisu maknuli prstom jer su sve oči uprte u CGO Lećevica. Zapravo, ne samo oči, nego i financije, jer ovaj tunel koji se probija kroz Kozjak, to je jedina njegova svrha. Ovo je svrha toga probijanja. S tom kamuflažom od Lećevice totalno je fokus prebačen s Karepovca. Htio bih ukazati da se ne spominje ni odgovornost proizvođača toga otpada. Tu je početak. Ne možemo se mi kao građani brinuti gdje će odlaziti milijuni plastičnih boca i svega ostaloga. Toksičnih tvari. Najprije moramo povesti računa da onaj tko proizvodi otpad mora ga i zbrinjavati. Ovako kako je to sada planirano je da se sve to pomiješano baca u Lećevicu. S obzirom da je to pomiješani otpad, u njemu ima 2 do 3 posto toksičnog otpada, što se svodi na 100 do 150 tisuća tona opasnog otpada koji oni namjeravaju ulijevati u Jadro i Krku. Znači, toksičnog otpada. Nemojmo biti najgluplji grad na svijetu, grad koji je sam sebe otrovao svojim škovacama stavljajući ih na izvore svoje pitke vode,” zaključio je dr. Hrepić.
Ekološki i gospodarski izazovi
Vinko Grgurević, dopredsjednik Građanske inicijative, upozorava da je projekt izgradnje deponija u kršu Zagore jedan od najvećih ekoloških i gospodarskih problema u Hrvatskoj. Projekt bi doveo do zagađenja priobalnih izvorišta i izlaska velikih količina otrovnih plinova. Također, Hrvatska će morati platiti kazne EU zbog neispunjavanja direktiva o gospodarenju otpadom, poručio je Grgurević.
“Količina krških voda na tom prostoru koja se godišnje generira je 30 puta 20 kilometara dugo jezero, duboko 10 metara pitke vode. I usred tog Božijeg dara planiraju deponij iz kojega izlazi na sat 500 tisuća kubika različitih plinova, plus ove količine otrovnih tvari. Sami su u svojim studijama naveli mogućnost da se mogu zatrovati priobalna izvorišta. Ove godine dolaze na naplatu penali koje moramo platiti Europskoj uniji zato što nismo postigli 55 posto odvojenog i uporabljenog otpada. Pitajte ove u Županiji koliko će oni i Gradovi i Općine ove godine platiti milijuna eura kazni EU zato što ne provode sustav gospodarenja otpada kakve su besplatno nudili naši znanstvenici – pok. prof. Lerotić iz Splita, dr. Stanko Urušić iz Zagreba, bivši ministar dr. Slaven Dobrović. Oni su još neki tu i možemo naći bolje rješenje od Centra za gospodarenjem otpadom u Lećevici,” poručio je Gregurević i dodao da su sadašnjem i prethodnim županima nudili prezentaciju rješenja otpada hrvatskih znanstvenika te da su sva trojica to odbili.
“Investija u Centar je veliki građevinski zahvat, veliki radovi i tu se može zamuljati pet puta veća cijena. Također, ova tehnologija mehaničko-biološke obrade koju oni zagovaraju, to vam je – pomiješan otpad koji se dovozi u Centar, tu se dodatno melje, onda se iz tog samljevenog otpada izdvaja papir i plastika koji nisu upotrebljivi. Kompost koji nije upotrebljiv, zbog ove količine otrova, taj kompost ostaje na deponiju kao nekorisna tvar. Tu su te uništene milijarde eura. Potrošit će se milijarde eura vrijednih sirovina, platit će se milijarde eura kazni, zato što ne postupamo prema direktivama Europske komisije za otpad,” zaključio je Gregurević.
Zahtjevi za reviziju projekta
Građanska inicijativa zahtjeva reviziju svih dosadašnjih odluka vezanih za projekt, kao i zaustavljanje financiranja dok se ne utvrdi pravo stanje stvari. Također, traže istragu Europske unije i raspravu stručnjaka o budućnosti gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Renata Kelam, nezavisna vijećnica Općine Lećevica, ističe da je javna rasprava o projektu obilježena lažima, posebno u pogledu prisustva izvora vode u blizini planiranog Centra. Ona upozorava da bi projekt mogao uništiti lokalno napajanje stoke i ugroziti okoliš.
“Javna rasprava je bila 05. 03. na kojoj su izrečene dvije laži. Jedna laž je, vratit ću se na početak – vode. Da nema tu niti jednog izvora vode, a ja znam za dva – Divojevac i Jasenik. Centar bi trebo biti upravo iznad tih izvora. Znači, možemo zaboraviti napajanje stoke. I imam pitanje za gospodina izlagača kojeg su poslali iz Zagreba, a koji nema pojma o ovom našem području. Moj muž ga je, između ostalog, pitao tko će biti odgovoran ako se zagadi Jadro. Dobili smo odgovor – čovik nas je posla u neku stvar, moram tako reći, jer je tako bilo doslovno, a mi imamo snimke. Ostali smo u šoku,” poručila je Kelam.
Građanska inicijativa za očuvanje pitkih voda u Republici Hrvatskoj pokrenula je više inicijativa kako bi spriječila izgradnju CGO-a u Lećevici, a zatražili su i od Europske unije da ovaj projekt prestane financirati.
U svjetlu ovih izazova, važno je razmotriti alternativna rješenja za gospodarenje otpadom koja neće ugroziti pitke vode i okoliš. Potrebno je snažnije uključivanje građana i stručnjaka u proces donošenja odluka kako bi se osigurala održiva budućnost za sva nas.
