U petak navečer, premijer Andrej Plenković je bio podvrgnut zahvatu u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera. Zahvat, koji je ranije bio planiran, protekao je bez ikakvih komplikacija.
Glasnogovornik Vlade Marko Milić objavio je priopćenje u kojem je potvrdio uspješnost zahvata. “Obavještavamo vas da je predsjednik Vlade jučer u večernjim satima u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb liječen zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera. Zahvat je ranije planiran te je protekao u najboljem redu,” naveo je Milić.
Prema neslužbenim informacijama, predviđena je hospitalizacija od 24 sata, što bi značilo da bi premijer Plenković trebao biti pušten kući danas. Ovim zahvatom, premijer je pokazao da se aktivno brine o svom zdravlju, što je važno za njegovu nastavak rada na visokoj funkciji.
Ovo priopćenje također pokazuje transparentnost Vlade u komunikaciji o zdravstvenom stanju premijera, što je važno za javnost i podršku koju premijer ima u Hrvatskoj.
Prema informacijama iz Vlade, premijer već neko vrijeme ima s fibrilacijom atrija te je stoga morao na zahvat – ablaciju fibrilacije atrija, odnosno izolaciju plućnih vena što smanjuje rizik od aritmija. Radi se o neinvazivnom zahvatu na zatvorenom prsnom košu.
Kako prenose 24sata premijera je operirao doktor Vedran Velagić, koji inače radi na Odjelu za elektrofiziologiju i elektrostimulaciju srca čiji je voditelj prof. Davor Puljević. Doc. dr. sc. Vedran Velagić, dr. med., istaknuti je hrvatski kardiolog specijaliziran za aritmologiju.
Aritmija, jedan od najčešćih razloga posjeta kardiolozima.
Aritmiju pacijenti često opisuju kao lupanje, preskakanje srca ili nelagodu u prsima. Iako se već kliničkim pregledom i EKG-om može isključiti ozbiljna srčana bolest, kardiolozi pacijente često upućuju na dodatne pretrage zbog straha od potencijalno opasnih stanja.
Inače, palpacije – neugodno osjećanje rada srca, odnosno lupanje srca – nisu karakteristične za određene bolesti srca, niti ukazuju na težinu moguće srčane bolesti. Palpacije se često javljaju kod mladih, tjeskobnih osoba ili kao posljedica stresa, konzumacije kofeina, alkohola i pušenja. Aritmiju mogu uzrokovati i anemija, poremećaji štitnjače ili hormonalne, no u bolesnika s kardiovaskularnim rizičnim čimbenicima, palpitacije mogu upućivati na ozbiljnije bolesti poput ishemijske bolesti srca. Inače, kod srčanih bolesnika aritmije se mogu manifestirati i kao vrtoglavica, nedostatak zraka, bol u prsima ili nesvjestice.
