Od 01.01.2025., današnjeg dana, na snagu stupaju novi zakoni iz područja graditeljstva i prostornog uređenja, socijalne skrbi, statusa stranaca, zaštite okoliša. Što nam donose novi zakoni?
Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada uvode se nova pravila za kratkoročno iznajmljivanje stanova, kao i novčane kazne za građevinske radove koji narušavaju statiku zgrade, zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na uličnu fasadu zgrade.
Vlasnici koji će htjeti stanove davati u kratkoročni najam i najam za više osoba morat će pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, a oni koji već iznajmljuju stanove na taj način morat će tu suglasnost ishoditi u roku od pet godina, odnosno do konca 2029., piše Jutarnji list.
Najam za više osoba Zakon smatra najam najmanje petorici ili više punoljetnih, rodbinski nepovezanih osoba.
Ono čemu se najviše raduju vlasnici stanova u zgradama je Zakon koji uvodi pojam zajednice suvlasnika, te prateći Registar zajednice suvlasnika, s pravnom osobnosti i vlastitim OIB-om što bi trebalo znatno ubrzati upravne i sudske postupke te olakšati zgradama apliciranje za fondove (obnove fasada, energetske obnove, ugradnja solarnih elektrana i dizalica topline na zgradu).
Naime, zbog uočene nezainteresiranosti pojedinaca, zakonom su smanjene potrebne većine suvlasnika za donošenje odluka te ubuduće neće trebati prikupljati suglasnost za hitne popravke (primjerice puknuće cijevi), navodi Jutarnji list.
Tako će od sada za nužne popravke (sanacija krova) trebati suglasnost trećine suvlasnika (dosad 50 posto), za redovno upravljanje (odabir predstavnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala…) suglasnost više od 50 posto, a za investicijsko održavanje (velika ulaganja u zgradu) suglasnost 80 posto suvlasnika (dosad 100 posto).
Ovlast nadzora nad provedbom zakona dobivaju komunalni redari koji će naređivati mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti.
Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 do 5500 eura, a za suvlasnike od 400 do 10.000 eura.
Prekršaji se odnose na ometanje radova obnove i nužnih radova, ugradnju klima uređaja na ulična pročelja i zatvaranje balkona te za kratkoročni najam i najam za radnike bez suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika. Za izvođače nezakonitih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima uređaja na ulična pročelja i sl.) prekršajne kazne iznose od 5500 eura do 10.000 eura.
Zakon uvodi i mogućnost ugradnje liftova i obnove fasada u zaštićenim cjelinama uz poticaj države od 33 posto i mogućnost da u subvenciji sudjeluje i lokalna samouprava te će za to Vlada donijeti posebne programe i osigurati sredstva, piše Jutarnji list.
Da bi se u nekoj od zgrada ugradilo dizalo potrebno je da više od 50 posto suvlasnika donese odluku o ugradnji, izraditi projekt ugradnje i osigurati najmanje 67 posto vrijednosti projekta, dok će država sufinancirati s 33 posto.
Promjene u socijalnoj skrbi
Od 1. siječnja na snagu stupa i Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond.
Novim zakonom unapređuje se potpora uzdržavanju djeteta, osigurava se bolja te efikasnija zaštita prava djeteta na uzdržavanje, kao i poboljšanje socioekonomskog statusa djece čiji roditelji ne doprinose uzdržavanju, iako su prema odluci suda obvezni to činiti.
Povećava se novčani iznos na 100 posto zakonskog minimuma uzdržavanja mjesečnog iznosa potrebnog za uzdržavanje, odnosno oko 200 eura po djetetu mjesečno, umjesto dosadašnjih oko 100 eura. Proširuje se i krug korisnika na svu djecu koja imaju pravo za uzdržavanje prema Obiteljskom zakonu, navodi Jutarnji list.
Povećava se i osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, drugih naknada u sustavu socijalne skrbi te naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine.
Ujedno se povećava osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade koje će iznositi iznositi 160 eura, dok će za udomitelje iznositi 90 eura.
Tako će za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada je povećana s 420 na 528 eura; za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete s 315 na 416 eura, dok je za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada uvećana s 400 na 600 eura.
Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom raste naknada sa 632 eura na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.
Osnovica za ·druge naknade u sustavu socijalne skrbi, kao što su naknada za osobne potrebe osobama smještenim u ustanovama socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima ili drugim organiziranim oblicima smještaja, jednokratna naknada, naknada za redovito studiranje te status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, raste za 8,64 eura, odnosno na 75 eura, navodi Jutarnji list.
Promjene u zaštiti okoliša
Od danas se ovećava i iznos povratne naknade za boce od pića sa sedam na 10 centi a uvodi se i plaćanje za sve vrlo lagane plastične vrećica za nošenje. Cijena vrećica nije propisana već ju određuje prodavatelj.
Prema navodima nekih trgovačkih lanca, vrećice koje se u rolama uglavnom nalaze na odjelima za voće i povrće, naplaćivat će se jedan cent.
Uvodi se i naknada za odlaganje otpada koju plaćaju upravitelji odlagališta na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ova naknada iznosi 30 eura po toni odloženog otpada za 2025. i svake se godine povećava za pet, odnosno do 50 eura po toni za 2029. godinu i nadalje. Prikupljena sredstva Fond će koristiti za financiranje gradnje i unaprjeđenje infrastrukture za gospodarenje otpadom i recikliranje otpada te za obrazovne i informativne aktivnosti.
Zakonom se uvode i novine vezane za tvrtke koje imaju dozvole za gospodarenje otpadom. Drugim riječima propisuju se stroži uvjeti za primjenu tehničkih mjera koje se odnose na sprječavanje širenja neugodnih mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, kao i stroži uvjeti za sprječavanje nastanka požara.
Novine i za strane radnike
Temeljem izmjena Zakona o strancima u Hrvatskoj se uređuje i tržište rada koje se odnosi na radna prava stranih radnika.
Time se produžuje važenje plave karte EU s dvije na četiri godine s ciljem privlačenja visokokvalificirane radne snage. Plavu kartu EU moći će dobiti i osobe koje nemaju formalnu obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju stručne vještine isključivo u IT sektoru.
Novost za radnike iz trećih zemalja je da će im se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci i to kao biometrijska isprava, ali će od sada morati dokazati kompetencije i za one poslove koja spadaju pod deficitarna zanimanja. Među novinama je da će prilikom isteka ugovora o radu imati dopušteno vrijeme od 60 dana nezaposlenosti da nađu novi posao, što znači da se mogu prijaviti na burzu i primati naknadu za nezaposlene.
No, novine se uvode i za poslodavce radnika iz trećih država. Naime, uvode se izadužnice – novčano jamstvo poslodavaca državi za svakog radnika državljanina trećih zemalja, a strani radnici neće smjeti imati manju plaću od one koju primaju hrvatski državljani zaposleni na usporedivim poslovima. Uređuje se i područje njihova adekvatnog smještaja. Država će osigurati stranim zaposlenicima učenje hrvatskog jezika, što će biti uvjet za odobrenje dugotrajnog boravišta koji je tu neprekidno pet godina.
Cilj Zakona je i poticanje povratka hrvatskih iseljenika, boravak će im se odobravati na dvije godine, a nakon tri godine će imati pravo na stalni boravak i pravo na zapošljavanje bez dozvola za rad i boravak, piše Jutarnji list.
