U Europskoj uniji, a time i u Hrvatskoj, bespravna gradnja i ostala kaznena djela protiv okoliša ulaze u novu eru – onu strože regulirane, znatno oštrije kažnjavane i sustavno nadzirane. Temelj za ovu promjenu je Direktiva (EU) 2024/1203 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, usvojena 11. travnja 2024. godine, koja donosi najopsežnije reforme u ovom području dosad.
Direktiva 2024/1203 postavlja minimalne standarde za definiranje kaznenih djela protiv okoliša i propisuje obvezu država članica da ih ugrade u svoje nacionalno zakonodavstvo. Ključna novost je jasnije i šire definiranje što se smatra kaznenim djelom protiv okoliša – od bespravne gradnje na zaštićenim područjima, preko nezakonitog zbrinjavanja otpada, do novih prijetnji poput nezakonite reciklaže brodova, povreda propisa o kemikalijama, vodi, zraku i invazivnim vrstama.
Kaznena odgovornost sada obuhvaća ne samo namjerne radnje, već i one počinjene s ozbiljnom nepažnjom, čime se zatvara prostor za izbjegavanje odgovornosti pod izlikom neznanja ili nemara.
Posebno su stroge odredbe za tzv. kvalificirana kaznena djela – ona koja uzrokuju dugotrajnu ili nepovratnu štetu ekosustavima ili ozbiljno narušavaju kvalitetu zraka, tla ili vode. Za takva djela predviđene su znatno veće kazne, uključujući i zatvorske kazne, ali i dodatne sankcije poput zabrane kandidiranja na javne funkcije.
Bespravna gradnja pod posebnim povećalom
Ilegalna gradnja, osobito na pomorskom dobru, u parkovima prirode te na kulturnoj i prirodnoj baštini, sada je jasno prepoznata kao jedno od najtežih kaznenih djela protiv okoliša. Direktiva nalaže da se takvi slučajevi tretiraju s posebnom strogošću, a Hrvatska već bilježi drastičan porast prijava upravo za ovu vrstu kriminala. Statistika pokazuje da su građani, a ne inspekcije ili policija, najčešći prijavitelji, što govori o rastućoj svijesti, ali i o dosadašnjoj neučinkovitosti državnog aparata.
Jedna od najzvučnijih novosti je mogućnost privremene zabrane obnašanja javnih dužnosti za fizičke i pravne osobe osuđene za kaznena djela protiv okoliša. To znači da će svi koji budu pravomoćno osuđeni za bespravnu gradnju ili drugi teži ekološki prekršaj biti isključeni iz mogućnosti kandidiranja za funkcije poput načelnika, gradonačelnika, župana, vijećnika, pa čak i predsjednika vatrogasnog društva.
Jačanje stručnosti i specijalizacija
Direktiva prepoznaje složenost ekološkog kriminala i nalaže državama članicama da osiguraju specijalizirane istražitelje, tužitelje i suce za ove predmete. Preporučuje se formiranje posebnih sudskih vijeća te kontinuirana edukacija pravosudnih dužnosnika i inspekcija, kako bi se povećala učinkovitost i stručnost u procesuiranju ovih kaznenih djela.
Novost je i obveza omogućavanja anonimnog prijavljivanja kaznenih djela protiv okoliša, čime se dodatno štite tzv. “branitelji okoliša”. Javnost i nevladine udruge dobivaju mogućnost sudjelovanja u kaznenim postupcima u ime zaštite okoliša kao javnog dobra, što je važan korak prema transparentnosti i uključivanju civilnog društva u borbu protiv ekološkog kriminala.
Države članice morat će redovito prikupljati i objavljivati podatke o kaznenim djelima protiv okoliša, kako bi se pratila učinkovitost mjera i politika te osigurala transparentnost prema javnosti.
Oštrije kazne i šira paleta sankcija
Za najteža kaznena djela predviđene su znatno strože kazne, uključujući dugotrajni zatvor, visoke novčane kazne za pravne osobe, oduzimanje imovinske koristi, ali i zabranu obavljanja djelatnosti i pristupa javnim sredstvima. Kaznena odgovornost obuhvaća i pokušaj, poticanje te pomaganje u izvršenju ovih djela.
Hrvatska pred velikim izazovom
Prema riječima ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana, Hrvatsku očekuje izazovan posao usklađivanja nacionalnih zakona s novom Direktivom. Najavljene su izmjene više zakona i dodatne edukacije za pravosudne dužnosnike, a očekuje se da će primjena europskih pravila značiti kraj dosadašnje prakse blagih kazni i neučinkovitog progona ekološkog kriminala.
Direktiva (EU) 2024/1203 donosi povijesni zaokret u zaštiti okoliša kroz kazneno pravo. Hrvatska, kao i ostale članice EU, morat će znatno pooštriti pristup, osigurati stručnost i transparentnost, te omogućiti građanima i civilnom društvu aktivnu ulogu u borbi protiv devastacije okoliša. Bespravna gradnja i drugi ekološki zločini više neće biti “mali prekršaji” s blagim posljedicama, već ozbiljna kaznena djela s dugoročnim društvenim i osobnim posljedicama.
