Njemački i austrijski mediji posljednjih dana intenzivno analiziraju neuspjeli pokušaj uhićenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ocjenjujući da ta situacija ne samo da jača Dodikovu poziciju, već dodatno produbljuje političku krizu u Bosni i Hercegovini.
Prema ocjeni njemačkog Welta, činjenica da državne institucije nisu u stanju provesti nalog za Dodikovo uhićenje, iako je on na snazi više od mjesec dana, Dodiku omogućuje da nesmetano nastavi svoju političku agendu i jača utjecaj vanjskih aktera, prije svega Rusije.
Prema pisanju Welta, Dodik je već odavno trebao biti iza rešetaka, ali do sada se nitko nije usudio provesti naredbu o njegovom uhićenju. U međuvremenu, on koristi vrijeme na slobodi za susrete s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i za prijetnje europskim dužnosnicima, poput njemačke državne tajnice Anne Lührmann. Njemački list podsjeća i na to da je Dodik 24 sata dnevno okružen naoružanim tjelohraniteljima, dok Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) smatra da bi akcija njegova uhićenja bila preopasna za izvesti.
Zbog ovakve situacije, neki od najviših političkih dužnosnika u BiH zatražili su podršku misije EUFOR, no Bruxelles je, prema informacijama Euronewsa, odbio takvu mogućnost, vjerojatno iz straha od daljnje eskalacije sukoba.
Schmidt: Prijetnje državnom udaru, ali i institucionalna blokada
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Christian Schmidt, izjavio je za Welt da Dodikove prijetnje i konkretni pokušaji podrivanja Ustava BiH u Republici Srpskoj, čak i silom, graniče s pokušajem državnog udara. Schmidt podsjeća da ima široka ovlaštenja za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući mogućnost smjenjivanja dužnosnika poput Dodika ako ugrožavaju mir u zemlji.
Schmidt je, također, istaknuo da razumije oklijevanje EU-a, budući da uhićenje prijestupnika nije izričito dio mandata EUFOR-a, ali je naglasio kako se nalog za uhićenje “ne može jednostavno ignorirati, jer to slabi vladavinu prava. Sve dok ovakav nalog postoji, mora se izvršiti“.
U Weltu se navodi i mogućnost sudske nagodbe o suspenziji naloga za uhićenje, što bi moglo biti taktičko rješenje, ali ne mijenja činjenicu da je politički sustav BiH i dalje blokiran i opterećen etničkim tenzijama, što je naslijeđe Dejtonskog sporazuma.
Simboli “Punishera” i paravojne poruke
Austrijski Standard piše o detaljima pokušaja uhićenja, ističući kako su pripadnici Žandarmerije RS-a, koji su spriječili SIPA-u u provođenju naloga, na uniformama i opremi nosili simbole iz stripova – lubanju “Punishera”, što je čest znak paravojnih formacija i kriminalnih skupina u regiji. Neki su imali i naljepnice sa srpskim zastavama, što dodatno podiže tenzije.
Standard također navodi da EUFOR nije pružio podršku SIPA-i tijekom pokušaja uhićenja, što je u javnosti BiH dodatno narušilo povjerenje u europsku vojnu misiju i njezinu sposobnost da osigura stabilnost i sigurnost.
Dodik: “Nije u karakteru Srba da se predaju”
Nakon što je pokušaj uhićenja propao, Dodik je održao konferenciju za novinare na kojoj je optužio SIPU za kršenje zakona i poručio: “Možete to tumačiti kako god želite, ali nije u karakteru Srba da se predaju. I nećete nas hapsiti.” Ponovno je zatražio ukidanje dekreta visokog predstavnika i Schmidta nazvao “fašistom.
Zaključak: Dodikov trijumf i europska dilema
Njemački Welt zaključuje da je BiH danas politički paralizirana zemlja, a pristupanje Europskoj uniji pod ovakvim uvjetima nezamislivo. Ipak, iz perspektive Bruxellesa i Berlina, to je jedini održiv put, jer bi u suprotnom zemlja mogla još dublje potonuti u nestabilnost, što bi vanjski faktori poput Rusije rado iskoristili.
Činjenica da Dodik nije uhićen više od mjesec dana također slabi vladavinu prava u BiH, a to je jedan od glavnih ciljeva Milorada Dodika, koji sada trijumfira”, piše Standard
Slučaj Dodik ostaje simbol duboke institucionalne krize i geopolitičkih prijetnji koje i dalje pritišću Bosnu i Hercegovinu.
