Informacijsko dokumentacijski centar Veritas objavio je da je u tijeku uklanjanje velebnog mauzoleja Vukašinu Šoškočaninu u Borovu Selu, što je izazvalo veliku pozornost uoči obilježavanja obljetnice Vukovara. No, informacije koje dolaze s terena su kontradiktorne – Stevo Culej, koji je osobno posjetio grobnicu u Borovu Selu, kaže kako je oko mauzoleja postavljena konstrukcija što po njegovom dojmu nije uobičajena priprema za rušenje, dok Nikola Kajkić , tvrdi kako nema potvrdu o tome da se rušenje doista odvija.
No, krenimo ispočetka. Krajem lipnja predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava podnio je službeni zahtjev za uklanjanjem ovog spomenika, nakon što je Hrvatski sabor donio novi Zakon o grobljima koji jasno regulira uklanjanje spomenika koji veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku. Prema informacijama koje je iznio predsjednik Veritasa Savo Štrbac, radovi na uklanjanju upravo su započeli.
Novi zakon i puni legitimitet uklanjanja spomenika
Novi Zakon o grobljima, usvojen 2025. godine, predviđa uklanjanje svih spomenika postavljenih nakon 30. svibnja 1990. godine koji vrijeđaju nacionalne, vjerske, ili moralne osjećaje, odnosno veličaju srpsku agresiju. Ako korisnik grobnog mjesta ne ukloni sporni spomenik u roku od 30 dana, upravitelj groblja ima pravo to učiniti na njegov trošak, uz predviđene novčane kazne za nepoštivanje zakona. Šoškočaninov mauzolej jedan je od ciljanih spomenika jer slavi vođu pobune i ratnog zločinca koji je prouzročio smrt dvanaestorice hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu 1991.
Reakcije iz Borova Sela: restauracija ili uklanjanje?
Upitna je točno priroda radova jer iz terena stižu različite izjave. Stevo Culej, koji je osobno posjetio grobnicu u Borovu Selu, kaže kako je oko mauzoleja postavljena konstrukcija što po njegovom dojmu nije uobičajena priprema za rušenje. Culej čak smatra da se možda radi o restauraciji, no nije isključio mogućnost uklanjanja. S druge strane, Nikola Kajkić, koji je dugo zalagao za uklanjanje spomenika, tvrdi da nema potvrdu o tome da se rušenje doista odvija.
Šoškočanin – kontroverzna osoba i simbol rata
Vukašin Šoškočanin bio je vođa oružane pobune u Borovu Selu i jedan od ključnih organizatora masakra hrvatskih policajaca u svibnju 1991. godine. Srbija ga je proglasila herojem, a na njegovom mauzoleju ćiriličnim slovima piše da je “komandant obrane Borova Sela” i sadrži citat u kojem veliča srpske borce i zastave. Za mnoge Hrvate, pogotovo obitelji žrtava, taj mauzolej i dalje je duboki trn u oku jer Šoškočanin simbolizira brutalnost srpske agresije i početak rata u Hrvatskoj.
Inače, Vukašin Šoškočanin je umro 15. svibnja 1991. godine pod nejasnim okolnostima na rijeci Dunav, gdje se službeno utopio. Iako je njegova smrt predstavljena kao utapanje, okolnosti tog događaja ostale su nerazjašnjene i predmet su različitih teorija, uključujući sumnju na moguće ubojstvo.
Naime, prema dostupnim informacijama, oko 10:30 sati, vraćajući se iz posjeta izbjegličkom kampu u Vojvodini, njegov čamac je potonuo na Dunavu, pri čemu je on stradao. Iako se službeno smatra da se utopio, okolnosti njegove smrti do danas nisu u potpunosti razjašnjene i obavijene su velom tajne. Postoje teorije da iza smrti stoje i druge sile, kao što su jugoslavenska riječna flotila ili Služba državne sigurnosti, koje su možda bile odgovorne za smrt, s obzirom na to da je Šoškočanin bio izvrstan plivač. Njegovo je tijelo 13 dana nakon nesreće izbačeno na obalu Dunava.
Što se tiče posmrtnih ostataka, unatoč tome što mauzolej u Borovu Selu nosi njegovo ime i spomen, njegove kosti zapravo nisu u toj grobnici. Pravi grob Vukašina Šoškočanina nalazi se u Vojvodini, u krugu manastira Brođani u općini Bač u Srbiji, gdje je i pokopan nakon misteriozne smrti.
Različiti pogledi i posljedice
Dok Domovinski pokret i mnogi branitelji te članovi obitelji žrtava podržavaju uklanjanje spomenika kao čin pravde i čuvanja dostojanstva hrvatskih stradalnika, u samom Borovu Selu situacija je složenija. Iako zakon jasno propisuje uklanjanje, konkretni koraci i pristupi izazivaju različite interpretacije, što dodatno komplicira ionako osjetljivu situaciju te prikazuje koliko je važna i potrebna pravna i društvena dimenzija rješavanja ovakvih razloga u Hrvatskoj.
Ove godine, uz obilježavanje obljetnice stradanja u Vukovaru i Borovu Selu, pažnja se dodatno usmjerava na pitanje sudbine Šoškočaninove grobnice i onoga što ona simbolizira u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda. Pravda za žrtve, čuvanje istine i poštovanje digniteta svih žrtava Domovinskog rata ostaju prioriteti za Hrvatsku, što se vidi i kroz donošenje i primjenu novog Zakona o grobljim
