Mirovine su u Hrvatskoj u proteklih godinu dana porasle za prosječno 63 eura – najniže su povećane za 46 eura, a one saborskim zastupnicima porasle su čak za 318 eura.
Prosječna mirovina zabilježila je rast od skoro 12%, pri čemu su najviše profitirali umirovljenici s pravima prema posebnim propisima.
Prema podacima HZMO-a prosječna mirovina za 1,22 milijuna korisnika iznosila je 554 eura, što je više u usporedbi s prošlogodišnjim prosjekom od 491 euro u siječnju. Povećanje mirovina rezultat je redovitog uskaliđivanja njihove vrijednosti s plaćama tijekom 2024. godine. Novo usklađivanje u siječnju donijet će dodatni rast od 2,89%, javlja Zagreb.info.
Tijekom prošle godine mirovine su rasle za 4,19% u siječnju te 7,46% od srpnja. Sveukupna prosječna mirovina, koja uključuje i druge kategorije, sada iznosi 624 eura, s udjelom od 45,7% u prosječnoj plaći.
Tko je najviše profitirao?
Posljednje usklađivanje mirovina, prije ovog u siječnju, provedeno je u srpnju prošle godine. Međutim dio građana nezadovoljan je jer su od usklađivanja najviše profitirali oni s najvećim mirovinama, odnosno nekadašnji saborski zastupnici i članovi vlade. Njihova prosječna mirovina trenutačno iznosi 2.182 eura, a prije godinu dana je iznosila 1.864 eura. Što je rast za čak 318 eura. Iznos je to jedne cijele mirovine dijela umirovljenika, navodi Zageb.info.
Još dvije skupine umirovljenih prema posebnim propisima imale su značajan rast primanja. Mirovine članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iznose 1.882 eura, što je za 164 eura više nego prije godinu dana. Treći po visini prosječne mirovine među umirovljenima prema posebnim propisima su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s 1.213 eura trenutačnih prosječnih primanja, što je za 167 eura više nego prije godinu dana.
Kako se izračunavaju mirovine?
Što je mirovina manja, sporije raste. Trenutno oko 272.000 umirovljenika prima najniže mirovine koje iznose 395,56 eura. Zbog sve većeg broja radnika s niskim plaćama, njihove mirovine se često izračunavaju samo na temelju godina staža, a ne i visine plaće. Prema podacima HZMO-a, kada bi se mirovine ovih umirovljenika temeljile na plaćama, bile bi niže za 127 eura i iznosile bi tek 268 eura.
Prije godinu dana, najniža mirovina iznosila je 349 eura, što znači da su ovi umirovljenici ostvarili najmanji rast – svega 46 eura – u usporedbi s povlaštenim skupinama poput bivših saborskih zastupnika. Vlada trenutno radi na mirovinskoj reformi koja bi trebala biti predstavljena u proljeće. Predviđa se promjena formule usklađivanja, uvođenje trinaeste mirovine, dodatni staž za majke, veća bonifikacija i povećanje mirovina za tri posto.
Podsjetimo, Upravno vijeće HZMO-a donijelo je Odluku o usklađivanju svote nacionalne naknade za starije osobe od 1. siječnja 2025. koja iznosi 154,50 EUR, a koje mogu primiti građani stariji od 65 godina koji ne primaju mirovinu niti su osiguranici u obveznom mirovinskom osiguranju. Nacionalna naknade za starije osobe povećana prema novoj svoti isplatit će se u veljači (isplata za siječanj), doznaje Zagreb.info.
