Dramatični događaji u diplomatskoj i ratnoj sferi obilježili su današnji dan i proteklu noć u Ukrajini. Planirani summit između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Budimpešti otkazan je zbog dubokih nesuglasica oko uvjeta prekida vatre i pritisaka s međunarodne scene, dok se rat i dalje intenzivno vodi na terenu. Postoji li uopće mogućnost da rat završi do sljedećeg ljeta, kako se optimistično nada Zelenski?
Donald Trump je službeno odustao od summita s Putinom, ocijenivši ga beskorisnim s obzirom na odbijanje Rusije da prihvati aktualne prijedloge za prekid vatre. Iz američke administracije potvrđeno je da su odluku o otkazivanju potaknuli i vanjski pritisci, među kojima su istaknuti NATO savez i Europska unija, koji su se suprotstavili bilo kakvim teritorijalnim ustupcima Rusiji. Odluka je stigla nakon razgovora ključnih diplomatskih predstavnika, među kojima su američki državni tajnik i ruski ministar vanjskih poslova, koji nisu uspjeli iznaći zajednički jezik. Trump, iako razočaran, nije isključio mogućnost budućih razgovora, no zasad je diplomatska inicijativa zamrznuta.
U isto vrijeme, tijekom noći 22. na 23. listopada, ruske snage su izvele opsežan napad na Ukrajinu lansiravši oko 130 dronova prema ključnim regijama, uključujući Kijev i Harkiv. Ukrajinska protuzračna obrana uspjela je oboriti većinu dronova, no napadi su pak uzrokovali smrt najmanje šest osoba, među kojima i djece, te su ozlijeđene deseci civila. Ukrajinske snage su brzo reagirale, koristeći protuzračne sustave i elektroničko ratovanje, te su odgovorile zračnim protunapadima na ruske položaje.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski naglasio je da njegov narod neće pristati na teritorijalne ustupke Rusiji. U nedavnom intervjuu poručio je da je “zamrzavanje” ratnih linija na postojećim položajima prihvatljiv kompromis, ali samo kao prvi korak prema trajnijem primirju. Zelenski je izrazio uvjerenje da rat može završiti već iduće godine, ali istaknuo da je za to potrebna jasna i nesumnjiva međunarodna i vojna podrška, osobito od strane Sjedinjenih Država i drugih zemalja globalnog juga.
S druge strane, ruska strana ostaje pri svom zahtjevu za priznanjem teritorijalnih dobitaka ostvarivanih tijekom rata, uključujući Krim i dijelove Donbasa. Ruski mediji uporno ističu kako su njihovi pregovori postavljeni na “temeljima od kojih neće odstupati” te da je prihvaćanje eventualnog mira moguće samo pod uvjetima prihvatljivim za Moskvu.
Europska unija i NATO, kao najvažniji međunarodni akteri, jasno su izrazili zabrinutost zbog trenutnih događaja. Iz Bruxellesa poručuju da ne podržavaju bilo kakve ustupke Rusiji koji bi ugrozili suverenitet Ukrajine te su u posljednja 24 sata dodatno zaoštrili sankcije protiv Moskve, pritisnuvši Rusiju da odustane od daljnje agresije.
Situacija na terenu i u diplomatskim krugovima ukazuje na duboku podijeljenost i složenost pregovora o miru, ali i na nastavak brutalnih sukoba koji ne pokazuju znakove smirivanja. Dok Trump i dalje pokušava balansirati između pritisaka sa Zapada i želje za mirovnim rješenjem, vojna aktivnost na ukrajinskom nebu i dalje donosi ljudske žrtve. Ukrajina se ne odriče teritorija, a Rusija ne popušta u svojim zahtjevima, što dovodi u pitanje mogućnost skorog okončanja sukoba bez kompromisa.
Istovremeno, nadanja da će pregovori biti obnovljeni i donijeti trajni mir i dalje tinjaju, ali za sada je situacija zamrznuta i puni ratni troškovi i dalje traju.
