Međunarodni dan sepse obilježava se diljem svijeta 13. rujna s ciljem podizanja svijesti o ovoj po život opasnoj bolesti. Liječnici Klinike za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Split pojasnili su kroz edukativni video što je sepsa, kako se dijagnosticira i liječi te koje su preventivne mjere.
Sepsa je životno ugrožavajuće stanje koje nastaje kao posljedica pretjeranog upalnog odgovora na infekciju. Najčešći uzročnici su bakterije, ali mogu biti i virusi i drugi mikroorganizmi. Bolesnici sa sepsom su akutno narušenog općeg stanja, povišene, a ponekad i snižene tjelesne temperature, ubrzanog pulsa, ubrzanog disanja, sniženog krvnog tlaka i prisutnost osipa na koži“, kazao je Ivan Galešić, dr.med.
Sepsu može dobiti svaka osoba od najbezazlenijih infekcija, ali najveću incidenciju sepse imaju imunokompromitirani bolesnici. Veći rizik imaju ranjivije skupine poput trudnica i rodilja, novorođenčadi, hospitaliziranih pacijenta i pacijenata na jedinicama intenzivne njege, osobe s oslabljenim imunološkim sustavom (npr. HIV, rak) i osobe s kroničnim zdravstvenim stanjima (npr. bolest bubrega, ciroza).
Kao posljedica sepse može doći do zatajenja pojedinih organskih sustava u konačnici do smrtnog ishoda, posebno ako se ne prepozna rano i ne liječi odmah. „Pacijenti sa sepsom prioritetni su u našem hitnom prijemu s obzirom na njihovu tešku kliničku sliku. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, laboratorijskim nalazima, uzimanjem mikrobioloških uzoraka i radiološkom obradom kako bismo saznali izvor infekcije“, pojasnila je Matea Laco, dr.med.
U liječenju sepse najbitnije je vrijeme. „Potrebno je u prvi sat vremena od dolaska pacijenta na hitni prijem započeti sa primjenom antibiotika, ovisno o mogućem ishodištu infekcije, te rehidracijom i drugim potpornim vjerama. Preventivne mjere su pravodobno liječenje infekcija, briga o kroničnim ranama, provedba redovitih cijepljenja, a posebno oprezni trebamo biti kod pacijenata koji su imunokompromitirani, kronični bolesnici te stari osobe“, naglasila je Sara Bosančić, dr. med.
Iako početak sepse može biti akutan i predstavlja kratkoročni teret smrtnosti, ona također može biti uzrok značajnog dugoročnog morbiditeta koji zahtijeva liječenje i podršku. Stoga sepsa zahtijeva multidisciplinarni pristup.
Predstojnica Klinike za infektologiju doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja potvrdila je da incidencija sepse u svijetu kontinuirano raste, što predstavlja velik izazov za zdravstvene sustave. „Situaciju dodatno otežava porast antimikrobne rezistencije, koja ograničava učinkovitost liječenja. Sve starija populacija i sve veći broj bolesnika s narušenim imunološkim sustavom i kroničnim bolestima dodatno povećavaju rizik razvoja sepse i njenih komplikacija. Pravovremeno prepoznavanje, prevencija i odgovorna primjena antibiotika ključni su za smanjenje smrtnosti i očuvanje učinkovitih terapijskih mogućnosti“.
