Svakodnevno bombardiranje vijestima o ratovima, klimatskim katastrofama i političkim krizama postaje sve veći izvor anksioznosti u modernom društvu. Psiholozi upozoravaju da i oni koji nisu izravno pogođeni sukobima mogu osjećati duboke posljedice kroz fenomen koji nazivamo “kolektivnim psihološkim traumama”.
Prema istraživanju Sveučilišta u Durhamu, čak 57% ljudi iz zona bez izravnog sukoba osjeća anksioznost koja otežava svakodnevno funkcioniranje. Dr. Steve Sugden, psihijatar s Huntsman Mental Health Instituta, objašnjava: “Gledanje ratnih scena kroz medije aktivira isti neurologski mehanizam kao i osobno iskustvo traume – mozak ne razlikuje virtualnu od stvarne opasnosti“.
Eksperti ističu tri ključna faktora koji doprinose ovom stanju:
- Informacijska preopterećenost – prosječna osoba dnevno primi više ratnih sadržaja nego što su njeni djedovi i bake cijeli život
- Gubitak osjećaja sigurnosti – stalni osjećaj da se krhki svjetski poredak može urušiti svakog trenutka
- Moralna iscrpljenost – nemoć i krivnja zbog nemogućnosti da se pomogne žrtvama
Kako ratna anksioznost utječe na tijelo i um?
Studija objavljena u Nature Communications pokazuje da su ratni događaji izazvali veći kolektivni stres od Fukushima nuklearne katastrofe ili COVID lockdowna. Simptomi uključuju:
- Kroničnu nesanicu i umor
- Povećanu učestalost srčanih udara i probavnih smetnji
- Emocionalnu otupjelost prema svakodnevnim radostima
- Strah od budućnosti koji paralizira donošenje životnih odluka
Dr. Tlaleng Mofokeng, UN-ova specijalna izvjestiteljica za zdravlje, naglašava: “Rat ostavlja duboke psihosomatske posljedice koje će se prenositi kroz generacije, čak i na one koji nisu rođeni za vrijeme sukoba“.
Kako se nositi s ovim izazovima?
Psiholozi iz Mental Health America daju praktične savjete:
1. Ograničite izloženost vijestima
Odredite maksimalno 30 minuta dnevno za informiranje. Dr. Sugden ističe: “Svako dodatno gledanje ratnih scena pojačava osjećaj bespomoćnosti”.
2. Fokusirajte se na ono što možete kontrolirati
“Napravite listu mikro-akcija – od doniranja humanitarnoj organizaciji do pisanja dnevnika. Male pobjede grade osjećaj djelotvornosti”, preporučuje psiholog Dmytro iz Ukrajine.
3. Razvijte “emocionalnu higijenu”
- Vježbajte duboko disanje prije spavanja
- Koristite tehnike “uzemljenja” (npr. brojanje predmeta u prostoriji)
- Odvojite vrijeme za aktivnosti bez digitalnih uređaja
4. Tražite profesionalnu pomoć ako:
- Anksioznost traje duže od 2 tjedna
- Imate napadaje panike ili suicidalne misli
- Osjećajte se emocionalno odvojeno od bližnjih
Kao što ističe češko istraživanje o utjecaju rata u Ukrajini, ključ je u prepoznavanju da su takvi osjećaji normalna reakcija na abnormalne okolnosti. Važno je graditi otpornost kroz podršku zajednice, svjesno upravljanje informacijama i fokus na ljudsku povezanost koja nadilazi geopolitičke podjele.
Iako budućnost izgleda neizvjesna, psiholozi podsjećaju: “Ljudska vrsta je preživjela mnoge krize upravo zbog sposobnosti da se udružimo u najtežim trenucima. Vaša briga za svijet nije slabost – to je dokaz naše zajedničke ljudskosti”
