U svijetu koji se brzo mijenja, briga o mirovini postaje sve važnija tema za svakog građanina. Drugi mirovinski stup, uveden 2002. godine za vrijeme vlade Ivice Račana pod vodstvom ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, i dalje izaziva brojne nedoumice. Pokušajmo rasvijetliti neke od ključnih pitanja vezanih uz ovaj važan dio našeg mirovinskog sustava.
Drugi mirovinski stup predstavlja obvezno mirovinsko osiguranje temeljeno na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Obvezan je za sve zaposlenike rođene nakon 1. siječnja 1962. godine, kao i za sve koji su prvi put nakon 1. siječnja 2002. stekli svojstvo osiguranika, a mlađi su od 40 godina. Poslodavac iz bruto plaće zaposlenika izdvaja 5% i uplaćuje taj iznos u obvezni mirovinski fond koji je osiguranik izabrao.
Kako pratiti stanje na računu?
Iako klijenti nerijetko postavljaju pitanje iznosa drugog mirovinskog stupa u bankama, važno je znati da se ove informacije primarno prate putem Središnjeg registra osiguranika (REGOS). Osiguranici mogu pristupiti podacima o svom računu putem mrežne stranice REGOS-a ili kroz e-uslugu “Moja mirovina” u sustavu e-Građani ili direktno izabranom mirovinskom fondu.
Inače, REGOS je državna ustanova s trenutno 8 zaposlenih (prema podacima iz 2023.) i igra ključnu ulogu u upravljanju sustavom individualne kapitalizirane štednje. Ova institucija prikuplja i obrađuje podatke o primicima i doprinosima, vodi jedinstveno računovodstvo osobnih računa i osigurava transparentnost cijelog procesa.
Izbor pri umirovljenju: Prvi stup ili kombinacija?
Kada dođe vrijeme za mirovinu, osiguranici se suočavaju s važnom odlukom – mogu birati između mirovine samo iz prvog stupa ili kombinirane mirovine iz oba stupa. Od 1. siječnja 2024., oni koji odaberu mirovinu samo iz prvog stupa dobivaju dodatak na mirovinu od 27%. U tom slučaju, sva sredstva iz drugog stupa prenose se u državni proračun, a mirovina se izračunava kao da je osiguranik cijeli radni vijek uplaćivao samo u prvi stup.
Zanimljivo je da se većina građana, njih čak 75%, odlučuje za mirovinu samo iz prvog stupa. Razlozi za to su višestruki: usklađivanje mirovina u prvom stupu je veće, a iznos medijalne plaće i najniže mirovine također utječu na ovu odluku. Međutim, stručnjaci predviđaju da će za oko 18 godina dvostupna mirovina ipak biti povoljnija za sve građane.
Mogućnost jednokratne isplate iz drugog stupa
Za one koji se odluče za kombiniranu mirovinu, odnosno mirovinu iz prvog i drugog stupa, postoji mogućnost djelomične jednokratne isplate do 20% ukupno kapitaliziranih sredstava iz drugog stupa. Ovo je moguće samo ako je osnovna mirovina iz prvog stupa veća od najniže mirovine prema zakonu.
Važno je napomenuti da dosta osoba koje idu u mirovinu imaju krivu informaciju da mogu podići novac iz drugog stupa u cijelosti. Ovo je česta zabluda koja može dovesti do neugodnih iznenađenja pri umirovljenju. Stoga je ključno da se budući umirovljenici dobro informiraju o svojim pravima i mogućnostima kako bi izbjegli nesporazume i donijeli najbolje odluke za svoju financijsku budućnost.
Drugi stup kao nasljedno pravo
U slučaju smrti osiguranika prije ostvarivanja prava na mirovinu, a ukoliko članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, sredstva iz drugog stupa se nasljeđuju prema Zakonu o nasljeđivanju.
Nasljednici umrle osobe koja nije počela primati mirovinu mogu ostvariti nasljedstvo sredstava drugog stupa kroz sljedeći postupak:
- U ostavinskom postupku treba navesti da je preminuli član imao sredstva na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu (OMF) te utvrditi tko su nasljednici i u kojem omjeru nasljeđuju sredstva.
- Nakon dovršetka ostavinske rasprave, javni bilježnik ili nadležni sud donosi pravomoćno rješenje o nasljeđivanju u kojem su navedena sredstva II. stupa preminulog člana OMF-a te nasljednici.
- Nasljednici trebaju podnijeti zahtjev za isplatu nasljedstva REGOS-u (Središnjem registru osiguranika) s potrebnom dokumentacijom:
- Original ili ovjerena preslika pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju
- Potvrda banke o IBAN konstrukciji računa nasljednika na koji treba doznačiti sredstva
Zahtjev se podnosi REGOS-u na lokaciju Gajeva 5, 10 000 Zagreb ili u jednom od četiri Mirovinska informativna centra.
Ukoliko je osoba već počela primati mirovinu pa umrla, nasljednici nemaju pravo na novac iz drugog stupa.
Trendovi i budućnost
Broj korisnika mirovina iz drugog stupa raste – u posljednjih pet godina se utrostručio, dosegnuvši više od 22.000. Prosječna osnovna mirovina iz prvog stupa za korisnike iz oba stupa iznosi 767 eura, uz dodatnih oko 100 eura iz drugog stupa.
Zanimljivo je da oko dvije trećine građana od 2019. godine bira povratak u prvi stup, smatrajući ga isplativijim. Ovo ukazuje na potrebu za daljnjim analizama i potencijalnim prilagodbama sustava kako bi se osigurala optimalna korist za sve umirovljenike.
Drugi mirovinski stup, unatoč svojoj kompleksnosti, predstavlja važan dio hrvatskog mirovinskog sustava. Pruža dodatnu sigurnost i potencijalno veće mirovine kroz individualnu kapitaliziranu štednju. Međutim, ključno je da građani budu dobro informirani o svojim pravima i mogućnostima kako bi mogli donijeti najbolje odluke za svoju financijsku budućnost.
Dok sustav nastavlja evoluirati, ostaje jasno da je aktivno praćenje vlastitih mirovinskih sredstava i razumijevanje opcija pri umirovljenju ključno za osiguravanje stabilne i sigurne mirovine. U svijetu koji se brzo mijenja, informiranost i planiranje ostaju naši najbolji saveznici u pripremi za zlatne godine.
