Mirovinski sustav u Hrvatskoj već se desetljećima suočava s ozbiljnim izazovima, od demografskih promjena do niskih mirovina koje mnogim umirovljenicima otežavaju dostojanstven život.
Prema posljednjim podacima, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 513,57 eura, dok čak 55% umirovljenika prima manje od tog iznosa. U zemlji gdje troškovi života neprestano rastu, pitanje je može li se na ovim prihodima uopće preživjeti.
Demografski izazovi i struktura sustava
Hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri stupa: prvi stup oslanja se na međugeneracijsku solidarnost, drugi na kapitalizirane osobne račune, dok treći omogućuje dobrovoljne štednje uz državne poticaje. Iako je reforma iz 2002. godine bila korak prema modernizaciji sustava, problemi poput nepovoljnog omjera radnika i umirovljenika te povećanja životnog vijeka dodatno su opteretili sustav. Trenutno, na jednog umirovljenika dolazi samo 1,3 radnika, što je među najnižim omjerima u Europskoj uniji.
Rizik od siromaštva
Jedan od najalarmantnijih pokazatelja je da čak 34% starijih osoba u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Ovaj postotak je znatno viši od prosjeka EU-a i odražava duboke strukturne probleme unutar sustava. Mirovine su danas tek 37,7% prosječne plaće, što je značajan pad u usporedbi s razdobljem prije rata kada su iznosile čak 77% plaće.
Pripadnici HVO-a i posebne mirovine
Posebnu pažnju privlači skupina pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ili njihovih obitelji koji primaju mirovine iz Hrvatske. Krajem 2024. godine bilo ih je 7.340, s prosječnom mirovinom od 672,76 eura za prosječan staž od samo šest godina i osam mjeseci. Ove mirovine znatno nadmašuju nacionalni prosjek i često izazivaju rasprave o pravednosti unutar sustava.
Pomoć Bosni i Hercegovini
Unatoč vlastitim izazovima, Hrvatska nastavlja pružati i značajnu financijsku podršku Bosni i Hercegovini. U 2024. godini izdvojeno je 10,3 milijuna eura za Kliničku bolnicu Mostar te dodatnih 550.000 eura za Sveučilište u Mostaru. Osim toga, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) potrošio je 4,2 milijuna eura na zdravstvenu zaštitu hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH.
Rad nakon umirovljenja: nužnost ili izbor?
Više od 11.000 umirovljenika u Hrvatskoj nastavlja raditi, često zbog nemogućnosti preživljavanja na mirovinama koje primaju. Iako neki biraju rad zbog društvene aktivnosti, većina nema drugi izbor osim da zarađuje dodatni prihod kako bi pokrila osnovne troškove života. Čak su i sezonski poslovi postali privlačna opcija za umirovljenike – primjerice, neki trgovački lanci na moru nudili su rad uz plaćene troškove prijevoza i obrok te slobodno vrijeme za kupanje.
Reforme: Što donosi budućnost?
Europska komisija predložila je nekoliko mjera za poboljšanje standarda hrvatskih umirovljenika: trajni dodatak na mirovinu, povoljniju formulu prilagodbe mirovina te bonus za kasnije umirovljenje. No, povećanje dobi za odlazak u mirovinu ostaje kontroverzno pitanje koje izaziva otpor javnosti.
Hrvatski mirovinski sustav suočava se s brojnim izazovima koji zahtijevaju hitne reforme kako bi se osigurala adekvatna primanja za sve umirovljenike. Trenutna situacija ostavlja velik broj starijih osoba na rubu siromaštva i socijalne isključenosti. Dok država nastavlja ulagati u pomoć susjednim zemljama poput BiH, mnogi hrvatski građani pitaju se hoće li njihova starost biti dostojanstvena ili će ostati borba za preživljavanje.
