Hrvatska i dalje prednjači u Europi po učestalosti arterijske hipertenzije, bolesti koja svake godine odnosi više života nego šećerna bolest, pretilost i karcinomi zajedno. Unatoč brojnim upozorenjima struke, povišeni krvni tlak ostaje glavni uzrok smrti u zemlji i pokazuje zabrinjavajući trend porasta. Povodom Hrvatskog dana hipertenzije, koji se obilježava 11. studenoga na dan rođenja utemeljitelja Hrvatskog društva za hipertenziju prof. Miljenka Marinkovića, Hrvatska liga za hipertenziju ponovno skreće pozornost javnosti i nadležnih na nužnost uspostave nacionalnog programa za suzbijanje ove tihe, ali smrtonosne bolesti.
Povodom ovoga dana iz Hrvatske lige za hipertenzijju žele podsjetiti na alarmantno i krajnje zabrinjavajuće stanje s arterijskom hipertenzijom u Hrvatskoj.
Prema zadnjem sveobuhvatnom izvještaju o opterećenju bolesti (Global burden of disease https://vizhub.healthdata.org/gbd-compare/ povišen krvni tlak u Hrvatskoj zauzima prvo mjesto kao uzrok izgubljenih godina života ali i smrti, a slijedi pušenje, loša prehrana, povišene vrijednosti šećera u krvi, pretilost, povišen LDL kolesterol itd. Prema tom izvještaju od povišenoga krvnog tlaka umire više od osoba nego kada se zbroje svi zajedno umrli od povišenoga LDL kolesterola, pretilosti i šećerne bolesti !!!
Koliko smo svjesni razmjera problema?
Prema izvještaju EU stat (www.eceuropa.eu/eurostat) Hrvatska je država s najvećom prevalencijom arterijske hipertenzije u osoba starijih od 15 godina. Na žalost, nismo dakle samo u učestalosti debljine nego smo i u učestalosti povišenoga krvnog tlaka na nečasnome prvom mjestu u Europi.
Prema rezultatima nacionalne studije (EHUH -2) prevalencija arterijske hipertenzije je 51.7 % što je porast za gotovo 15 % u odnosu na podatke EHUH 1 studije od prije 15 godina.
Prema izvještaju Državnoga zavoda za statistiku i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu hipertenzivna bolest nalazi se za cijelu populaciju na drugome mjestu kao uzrok smrti (5.321 ili 10.4%) što je porast u odnosu na 2023. godinu (4891 umrlih tj. 9,5%). Na prvome mjestu je ishemijska bolesti srca, a na trećemu su cerebrovaskularne bolesti. Kada se zna da najveći broj tih bolesnika ima arterijsku hipertenziju onda nema dvojbe da je povišen krvni tlak glavni uzrok smrti u Hrvatskoj. Situacija je još više zabrinjavajuća u žena gdje je hipertenzivna bolest već sada navedena kao prvi uzrok smrti. Kao usporedbu navodimo sljedeći podatak – od hipertenzivne bolesti umire više od 11 % žena, a od karcinoma dojke oko 2% žena. Prema tom službenom izvještaju od arterijske hipertenzije umire 1,5 puta više osoba nego što umire od posljedica šećerne bolesti i 1,8 puta više osoba nego što umire od karcinoma pluća.
Zašto je Hrvatska najgora u Europi?
Procijenjeno prema rezultatima nacionalne EHUH-2 studije u Hrvatskoj trenutno 1.621 407 osoba ima arterijsku hipertenziju, 810 703 nije liječeno, 389.137 osoba s arterijskom hipertenzijom koje su liječene nemaju kontrolirane vrijednosti krvnoga tlaka. Ukupno u Hrvatskoj živi 1 199 840 osoba s povišenim nekontroliranom vrijednostima krvnoga tlaka.
Svakoga tko zna te podatke ne treba onda čuditi što je povišen krvni tlak, tj. arterijska hipertenzija glavni uzrok smrti koji pokazuje trend porasta. Dodatno, prema nedavno objavljenom dokumentu Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo očekivano trajanje života i život bez bolesti u Hrvatskoj značajno je kraći od prosjeka Europske Unije. Ono što je dodatno vrlo zabrinjavajuće jest podatak da će dječaci koji su se u Hrvatskoj rodili 2024. godine živjeti 5 godina kraće od muških osoba koje su se rodile prije 65 godine, a dok će djevojčice rođene 2024. godine živjeti 2,7 godina kraće od svojih baka rođenih prije 65 godina. Neupitno je da je arterijska hipertenzija jedan od glavnih razloga.
Možemo li si priuštiti šutnju?
Hrvatska liga za hipertenziju i sva relevantna stručna društva vrlo naporno sa zanosom i potpunom predanošću rade na ovome problemu. Postigli smo određene pozitivne pomake, ali jednako kao i s programom za smanjenje prekomjernoga unosa kuhinjske soli, koji također mi na isti način vodimo od samog početka, čini se da smo došli do maksimuma koji mi možemo ostvariti.
Zbog toga svakako i svakoga mora svakoga čuditi što u Hrvatskoj ne postoji nacionalni program za arterijsku hipertenziju. Ovo je još jedan znak za uzbunu koji šaljemo.
Dok se to konačno ne ostvari, Hrvatska liga za hipertenziju sa svim svojim partnerima nastavlja sve akcije koje smo počelida onoliko koliko je u našoj moći smanjimo sve štete i opasnosti vezane uz arterijsku hipertenziju.
