Srpski tjednik Novosti najavio je žalbu na, kako su naveli, “diskriminatornu odluku Savjeta za nacionalne manjine”, tvrdeći da će “slučaj financijskog kažnjavanja Novosti ući u područje antidiskriminacijskog prava”. Prema njihovom tumačenju, diskriminacija se utvrđuje ako je postupanje nepovoljno i uvjetovano pripadnošću manjinskoj zajednici, a smatraju da su oba uvjeta u njihovom slučaju ispunjena.
U posljednjim istupima, uredništvo Novosti naglašava kako je smanjenje financiranja za 35% (na 400 tisuća eura) “kazna” zbog političkog sadržaja koji objavljuju, a ne zbog kršenja zakonskih okvira. Odluku Savjeta za nacionalne manjine smatraju politički motiviranom i najavljuju obraćanje domaćim i međunarodnim institucijama.
Prava i financiranje Novosti
Pitanje javnog financiranja manjinskih medija koji se ne ograničavaju na teme kulture, jezika i identiteta, već pokrivaju i širu društveno-političku problematiku, izaziva sve više rasprava u hrvatskoj javnosti.
Novosti su godinama ostvarivale značajna sredstva iz državnog proračuna kroz programe kulturne autonomije srpske nacionalne manjine. Prema dostupnim podacima, Srpskom narodnom vijeću (SNV), izdavaču Novosti, prošle je godine dodijeljeno 767.800 eura, od čega je 600.000 eura išlo izravno za tjednik Novosti. Ova sredstva dodjeljuju se na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a Savjet za nacionalne manjine raspoređuje ih za programe kulturne autonomije. Smanjenje financiranja obrazloženo je time da Savjet ima mandat financirati kulturnu autonomiju, ali ne i politički sadržaj.
Zakonski okvir i svrha financiranja
Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, sredstva iz državnog proračuna namijenjena su za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina – što obuhvaća očuvanje jezika, kulture, tradicije i identiteta manjinskih zajednica. Savjet za nacionalne manjine, kao tijelo koje raspoređuje ta sredstva, u svojim kriterijima jasno ističe kako je cilj financiranja upravo očuvanje i razvoj kulturne autonomije, a ne opće političko djelovanje ili pokrivanje tema koje nisu izravno povezane s manjinskim pitanjima.
Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, kao i preporuke međunarodnih tijela, naglašavaju obvezu država da osiguraju pristup medijima na manjinskom jeziku i podrže informiranje manjinskih zajednica. Međutim, naglasak je i dalje na sadržaju koji doprinosi očuvanju identiteta i informiranju manjina o temama od posebnog značaja za njihovu zajednicu.
U praksi, tjednik Novosti značajan dio svog sadržaja posvećuje općim političkim, društvenim i gospodarskim temama, često iz perspektive koja nije nužno vezana uz manjinsku problematiku. Upravo to je razlog zbog kojeg je Savjet za nacionalne manjine smanjio financiranje Novostima, obrazlažući da financira samo programe koji se odnose na manjinsku autonomiju, a ne opće političko novinarstvo. Uredništvo Novosti tvrdi da je takva odluka politički motivirana i diskriminatorna, dok Ministarstvo kulture i Savjet ističu da je riječ o poštivanju zakonskih kriterija.
Uvredljivi sadržaji u Novostima
Novosti su više puta bile predmet javnih i političkih rasprava i zbog načina na koji pišu o Hrvatskoj, prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i hrvatskim braniteljima. U kolumni Viktora Ivančića “Uvrede & podmetanja”, primjerice, koristi se izraz “moraš uskočiti u ulogu govna da bi se obračunao sa septičkom jamom”, što se odnosi na političke protivnike i jasno je primjer provokativnog i uvredljivog izraza. U istom serijalu tekstova, Ivančić je u tekstu “30 pitanja uz ‘slučaj Kekin'” postavio pitanje: “Je li, uz živog Plenkovića, Franjo Tuđman zaista otegnuo papke?”, što je u javnosti doživljeno kao uvreda na račun prvog hrvatskog predsjednika.
Također, Novosti su više puta kritizirale i hrvatske branitelje, primjerice u tekstovima gdje se problematizira korištenje pozdrava “Za dom spremni”. Ovakav pristup izazvao je oštre reakcije udruga i dijela javnosti, koji smatraju da se radi o vrijeđanju Domovinskog rata i njegovih sudionika.
Financiranje medija
Javno financiranje manjinskih medija ima jasnu svrhu: jačanje identiteta, jezika i kulture nacionalnih manjina te informiranje o pitanjima od posebnog značaja za te zajednice. Kada manjinski medij značajno proširi svoj djelokrug i postane opći politički ili društveni medij, izlazi iz okvira za koji su predviđena sredstva iz državnog proračuna namijenjena manjinskim programima. U tom slučaju, takvi mediji mogu konkurirati za sredstva putem općih javnih natječaja za medije, ali ne bi trebali imati privilegiran status u odnosu na ostale medije koji nisu manjinski.
Stoga, prema važećim zakonima i europskim standardima, financiranje manjinskih medija iz posebnih fondova treba biti usmjereno na sadržaje vezane uz manjinsku kulturu, jezik i identitet, dok bi financiranje općeg političkog novinarstva trebalo biti predmetom zasebnih, univerzalnih medijskih natječaja, jednakih za sve medije u Hrvatskoj. Naime, ostali portali i mediji, koji nisu u vlasništvu manjina, mogu konkurirati za sredstva putem javnih natječaja, ali nemaju osigurano trajno ili namjensko financiranje po modelu manjinskih medija.
