Rat između Izraela i Hamasa, koji traje od listopada 2023., pretvorio je Gazu u simbol razaranja, ljudske tragedije i političkih lomova koji odjekuju daleko izvan Bliskog istoka. Ovo nije samo još jedan sukob na karti svijeta – to je priča o izgubljenim životima, urušenim gradovima, ali i dubokim pitanjima o sekularizmu, sigurnosti, odgovornosti i sudbini onih koji su nestali u kaosu rata.
Gaza je pod vlašću Hamasa od 2007. godine. Iako se Hamas često percipira isključivo kao radikalna islamistička organizacija, njihova vlast nije bila crno-bijela. Hamas je zadržao dio sekularnih institucija, ali je istovremeno gušio političku konkurenciju, ograničavao slobodu govora i nametao konzervativne vrijednosti. Sekularni aktivizam u Gazi gotovo je nestao, a društvo je ostalo duboko religiozno i podijeljeno.
S druge strane, izraelsko društvo također nije monolitno. Nekada su sekularni Izraelci bili nositelji mirovnih inicijativa, ali niz ratova i neuspjeli mirovni procesi doveli su do toga da i među njima raste podrška vojnoj sili kao nužnom odgovoru na Hamas. Danas je većina izraelskog političkog spektra, od premijera Netanyahua do oporbe, uvjerena da je uništenje Hamasa preduvjet za sigurnost Izraela i mir u regiji. No, stručnjaci upozoravaju: potpuno uništenje Hamasa je gotovo nemoguće, a posljedice za civile su katastrofalne.
Napad na festival: Simbol iznenađenja i propusta
Sve je kulminiralo 7. listopada 2023., kada je Hamas izveo iznenadni napad na jug Izraela. Među prvim i najtragičnijim metama bio je glazbeni festival Nova, gdje je ubijeno 378 ljudi, a deseci su oteti. Hamasovci su koristili paraglajdere, motocikle i vozila za probijanje granice, dok su raketni napadi služili kao pokriće. Istrage su pokazale da Hamas nije unaprijed znao za festival – napad se dogodio jer su militanti tijekom šireg napada uočili veliko okupljanje.
Izraelska vojska i sigurnosne službe nisu bile spremne. Obrambeni plan za ovakav scenarij nije postojao, a Hamas je mjesecima prikrivao pripreme, izbjegavao elektroničku komunikaciju i koristio masovnu silu. Nastao je potpuni kaos – mnoge zajednice su se morale same braniti satima, a rupe u sigurnosnoj ogradi ostale su otvorene dovoljno dugo da Hamas odvede taoce u Gazu.
Razaranje Gaze: Brojevi koji šokiraju
Odgovor Izraela bio je masivan i nemilosrdan. Prema službenim podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, do kraja svibnja 2025. poginulo je gotovo 56.000 ljudi, od čega je više od 80% civila, a čak 31% djece. Samo u prvim mjesecima rata, broj djece među žrtvama bio je toliko velik da su prve stotine stranica službenih popisa poginulih sadržavale isključivo imena djece mlađe od 16 godina. Humanitarne organizacije i UN upozoravaju da je Gaza pretvorena u “landscape desolation” – krajolik pustoši – gdje su domovi sravnjeni, infrastruktura uništena, a gotovo 2,1 milijun ljudi suočava se s glađu, bolestima i potpunim kolapsom zdravstvenog sustava.
Posebno su pogođena djeca – tisuće su ubijene, a preživjeli žive u stalnom strahu, bez pristupa osnovnim potrepštinama, školama ili sigurnosti. Prema podacima iz ožujka 2025., najmanje 15.613 poginulih su djeca, što čini gotovo trećinu svih žrtava.
Oteti: Neizvjesna sudbina i politička trgovina
Sudbina otetih Izraelaca i dalje je jedno od najosjetljivijih i najtragičnijih pitanja ovog rata. Tijekom napada 7. listopada 2023., Hamas je oteo više od 250 ljudi – muškaraca, žena, djece i starijih. U višestrukim razmjenama tijekom prekida vatre, dio talaca je oslobođen, ali deseci još uvijek nisu vraćeni svojim obiteljima. Samo u veljači 2025., Hamas je u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika oslobodio šest izraelskih talaca, uključujući i one otete na festivalu Nova.
Međutim, prema posljednjim informacijama, još uvijek se vodi neizvjesna borba za povratak oko 60 preostalih talaca, među kojima su žene, stariji, bolesni i djeca. Dio talaca je, nažalost, poginuo u izraelskim napadima ili je njihova sudbina nepoznata, a tijela su razmijenjena u posebnim dogovorima. Razmjene su često praćene političkim ucjenama i velikim pritiscima na obje strane, a svako novo oslobađanje talaca postaje predmetom međunarodnih pregovora i posredovanja.
Teorije zavjere ili sigurnosni propusti?
Nakon šoka zbog napada na festival i masovnih žrtava, društvene mreže i pojedini mediji preplavile su teorije zavjere – od tvrdnji da je Izrael “dopustio” napad radi opravdanja rata, do spekulacija o insceniranim događajima. Međutim, neovisne istrage izraelskih i međunarodnih medija potvrdile su: riječ je o ozbiljnim sigurnosnim i obavještajnim propustima, a ne o planiranoj manipulaciji. Hamas je preuzeo odgovornost, a napad je detaljno dokumentiran iz više izvora.
Što dalje?
Danas, nakon 19 mjeseci rata, Izrael je pod sve većim pritiskom čak i svojih najbližih saveznika, dok humanitarne organizacije upozoravaju na prijetnju potpunog uništenja života u Gazi. I dok političari raspravljaju o primirju, svakodnevica u Gazi i dalje je obilježena zračnim napadima, izbjeglištvom i borbom za preživljavanje. Sudbina preostalih talaca ostaje neizvjesna, a njihove obitelji i dalje žive u agoniji i neizvjesnosti, čekajući da im se vrate najmiliji.
Naime, situacija oko mogućeg prekida vatre između Izraela i Hamasa ostaje izuzetno napeta i neizvjesna. Iako su izraelski premijer Benjamin Netanyahu i vlada službeno prihvatili najnoviji američki prijedlog za primirje, koji predviđa 60-dnevni prekid vatre, postupno oslobađanje talaca i povlačenje izraelskih snaga iz dijelova Gaze, dogovor još nije postignut jer Hamas nije dao konačan pristanak.
Prema planu, u prvoj fazi bi se oslobodilo 33 izraelska taoca, a kasnije bi uslijedila i razmjena svih preostalih talaca te postupno povlačenje izraelskih snaga. Međutim, Hamas inzistira na potpunom prekidu rata i potpunom povlačenju Izraela iz Gaze, što trenutni prijedlog ne jamči. Iz Hamasa poručuju da prijedlog ne ispunjava njihove ključne zahtjeve, uključujući trajni prekid sukoba i obnovu humanitarnog protokola za ulazak pomoći u Gazu.
Bijela kuća i međunarodni posrednici i dalje ulažu napore kako bi obje strane priveli pregovore kraju. Hamas je najavio da će svoj službeni odgovor dostaviti u narednih 24 do 48 sati, dok izraelska strana ističe da neće potpuno povući vojsku niti završiti rat dok svi taoci ne budu vraćeni i Hamas ne bude razoružan ili uništen.
U ovom trenutku, primirje je “nadohvat ruke”, ali još uvijek nije formalno dogovoreno. Sudbine talaca i dalje su neizvjesne, borbe u Gazi se nastavljaju, a stanovništvo živi u iščekivanju – između nade za mir i straha od nastavka razaranja.
Rat Izraela i Hamasa nije samo sukob dviju strana – to je ogledalo globalnih podjela, moralnih dilema i cijene koju plaćaju najranjiviji. Gaza je danas, više nego ikad, podsjetnik da ratovi nikad ne ostaju samo na bojištu, već duboko zadiru u živote običnih ljudi, ostavljajući generacije u ruševinama i obitelji u vječnoj potrazi za istinom i pravdom.
