Prosvjedi protiv Macrona u Francuskoj iz dana u dan postaju snažan društveni pokret, koji prema analizi francuskih izvora poprima dimenzije masovnih prosvjeda sličnih „Žutim prslucima“ iz 2018. godine. Više od 197.000 ljudi sudjelovalo je u prosvjedima i blokadama diljem zemlje, izražavajući nezadovoljstvo zbog najavljenih rezova državne potrošnje, ukidanja praznika, zamrzavanja mirovina i velikih rezova u zdravstvu – sve pod vodstvom predsjednika Emmanuela Macrona i novopostavljenog premijera Sébastiena Lecornua.
Francuska vlada reagirala je raspoređivanjem više od 80.000 pripadnika sigurnosnih snaga. U Parizu je privedeno preko 200 osoba, a ukupno je zabilježeno oko 473 uhićenja diljem zemlje. Prosvjedi su bili obilježeni blokadama prometnica, paljenjem barikada te sukobima s policijom, osobito u Parizu, Rennesu, Lyonu i Nantesu.
Motivacija i poruke prosvjednika
Ova mobilizacija prvenstveno okuplja mlade ljevičarske skupine, sindikate i radnike, koji optužuju Macrona da “utjelovljuje vertikalno, distancirano upravljanje države u korist bogate elite”. Slogan “Blokiraj sve” (Bloquons tout) raširio se na društvenim mrežama, prvi put među suverenističkim i radikalnim skupinama, a zatim ušao u mainstream ljevičarskog aktivizma. Prosvjednici traže povlačenje Macrona, pravdu za građane, veća ulaganja u javno zdravstvo, rentiranje, oporezivanje bogatih i odbacivanje radikalnih mjera štednje.
Francuski medijski i politički kontekst
Francuski dnevnik Le Monde izvještava da su vlasti evidentirale 550 okupljanja i 262 blokade, dok je sindikat CGT procijenio broj sudionika na čak 250.000. Prosvjedi su također prate događaje političke krize – pad bivšeg premijera Bayroua i imenovanje Lecornua, koji je dočekan s izrazitim nepovjerenjem javnosti. Većina parlamenta je podijeljena, a radikalna ljevica najavljuje nove inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
