Trenutna politička kriza u Bosni i Hercegovini, koja se vrti oko Milorada Dodika i njegovih separatističkih poteza, ima potencijal da snažno utječe na Hrvatsku. Kao susjedna zemlja, Hrvatska ima velike interese u održavanju stabilnosti u regiji, što je ključno za njenu sigurnost i ekonomiju.
Dodikovi zakoni koji zabranjuju djelovanje državnih institucija na teritoriju Republike Srpske izazvali su međunarodne reakcije i optužbe za narušavanje ustavnog poretka BiH.
Situacija u Bosni i Hercegovini postaje sve napetijom zbog Dodikovih poteza koji su izazvali međunarodne reakcije. Tužiteljstvo BiH izdalo je nalog za privođenje Milorada Dodika i njegovih suradnika zbog optužbi za napad na ustavni poredak BiH. Ovi zakoni koji zabranjuju djelovanje državnih institucija na teritoriju RS-a izazvali su strahove od mogućeg “državnog udara” koji bi mogao dovesti do raspada Bosne. Reuters izvještava da su bosanski državni tužitelji započeli istragu protiv Dodika još u prosincu prošle godine zbog njegovih aktivnosti koje su klasificirane kao napad na ustavni poredak BiH.
Hrvatska kao susjedna zemlja ima velike interese u održavanju stabilnosti u regiji. Dodikovi potezi mogu dovesti do povećanog pritiska migranata koji prolaze kroz BiH, što bi zahtijevalo veću koordinaciju između Hrvatske i BiH. Ekonomski utjecaji također mogu biti značajni, jer Hrvatska ima velike ekonomske interese u BiH, posebno u sektorima kao što su energetika i trgovina. Reuters izvještava da je međunarodna zajednica zabrinuta i za regionalnu stabilnost, što bi moglo imati negativne posljedice za Hrvatsku kao članicu EU i NATO-a.
Međunarodne reakcije
Međunarodna zajednica snažno osuđuje Dodikove poteze kao prijetnju regionalnoj stabilnosti. NATO-ov glavni tajnik Mark Rutte posjetio je Sarajevo i osudio Dodikove poteze kao “neprihvatljive prijetnje sigurnosti Bosne”. SAD i Velika Britanija već su uvele sankcije protiv Dodika zbog njegovih separatističkih aktivnosti.
Europski parlament raspravlja o secesionističkim prijetnjama u BiH te poziva na sankcije protiv Dodika. Associated Press izvještava da je Dodik, koji je podržavao bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, odbacio presudu kao “antisrpsku” i odbio surađivati s tužiteljstvom.
Razlozi za trenutnu krizu
Dodikovi zakoni koji zabranjuju rad državnih institucija na teritoriju RS-a izazvali su optužbe za narušavanje ustavnog poretka BiH, što analitičari nazivaju pokušajem državnog udara. Dodik se poziva na “vraćanje izvornih nadležnosti” RS-a prema Daytonskom sporazumu, dok kritičari smatraju da njegovi potezi ugrožavaju mir i stabilnost u regiji.
BBC navodi da je Bosna i Hercegovina, nakon završetka rata 1995. godine, podijeljena na dvije autonomne entitete: Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od Hrvata i Bošnjaka.
Stav Srbije i Vučića
Srbija, pod vodstvom Aleksandra Vučića, održava kompleksan stav prema situaciji u BiH. Iako Vučić nije javno podržao Dodikove separatističke poteze, Srbija je tradicionalno bliska Republika Srpska i podržava njene interese. Vučić je pozvao na dijalog i smirenje situacije, ali je također naglasio da Srbija ima interes u zaštiti srpskog naroda u BiH.
Ova politika dvostrukog standarda izaziva sumnje u međunarodnoj zajednici, koja vidi Srbiju kao potencijalnog saveznika Dodika u njegovim separatističkim nastojanjima. Associated Press izvještava da su i Vučić i Dodik, kao pro-ruski političari, izrazili zabrinutost zbog rezolucije UN-a koja osuđuje genocid u Srebrenici, strahujući da bi to moglo dovesti do zahtjeva za ratnim odštetama.
Mogući potezi u bliskoj budućnosti
Trenutna situacija u Bosni i Hercegovini predstavlja jednu od najtežih političkih kriza od završetka rata 1995. godine. Potezi Milorada Dodika imaju potencijal destabilizirati cijelu regiju, što bi imalo značajne posljedice za Hrvatsku. Hrvatska mora aktivno raditi na održavanju dijalogom i podržavati međunarodne napore za stabilizaciju situacije u BiH, kako bi se izbjegla eskalacija koja bi mogla imati negativne posljedice za našu zemlju. Važno je da se međunarodna zajednica ujedini u podršci Daytonskom sporazumu i sprječavanju daljnjih sukoba u regiji.
Upravo zbog sprječavanja daljnjih sukoba u BiH koji se mogu proširiti, važno je predvidjeti moguće poteze u bliskoj budućnosti.
- Privođenje ili bijeg: Ako Dodik ne bude priveden, postoji mogućnost raspisivanja međunarodne tjeralice. Postoji i špekulacija da bi mogao pokušati pobjeći u Srbiju, gdje bi mogao dobiti utočište i podršku. Reuters navodi da su bosanski tužitelji zatražili pomoć od SIPA-e za provedbu naloga za uhićenje.
- Međunarodne sankcije: EU razmatra sankcije protiv Dodika zbog njegovih postupaka. Ove sankcije bi mogle uključiti zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u zemlje EU.
- Daljnja radikalizacija: Republika Srpska mogla bi nastaviti donošenje zakona koji dodatno narušavaju ustavni poredak BiH, što bi moglo dovesti do jačanja međunarodnog pritiska ili čak intervencije EUFOR-a.
- Politička izolacija: Dodikova politička karijera već je ugrožena presudom koja mu zabranjuje bavljenje politikom na šest godina. Međutim, njegovi dugogodišnji saveznici poput Aleksandra Vučića u Srbiji i Viktora Orbana u Mađarskoj mogli bi mu pružiti podršku.
Reuters i BBC izvještavaju o međunarodnim reakcijama na krizu u BiH, naglašavajući zabrinutost zbog Dodikovih separatističkih poteza. Associated Press ističe da je NATO odlučio povećati broj vojnika u BiH kako bi očuvao mir i sigurnost u regiji. BBC također navodi kronologiju ključnih događaja u BiH, što uključuje i povijesne događaje koji su doveli do trenutne političke situacije.
Predviđanja za budućnost
U bliskoj budućnosti, situacija u BiH će vjerojatno nastaviti eskalirati ako se ne nađe rješenje za trenutnu krizu. Dodikovi potezi mogli bi dovesti do daljnjih sukoba između policijskih snaga Republike Srpske i državnih institucija. Međunarodna zajednica mora biti aktivna u podršci Daytonskom sporazumu i sprječavanju daljnjih sukoba.
Hrvatska kao susjedna zemlja ima veliku ulogu u održavanju regionalne stabilnosti i mora aktivno raditi na dijalogu s drugim zemljama u regiji kako bi se izbjegla eskalacija koja bi mogla imati negativne posljedice za našu zemlju.
