Ruski predsjednik Vladimir Putin procijenio je da je nastavak vojne eskalacije najbolji način za prisilu Kijeva na pregovore pod njegovim uvjetima, vjerujući da američki predsjednik Donald Trump nije spreman intervenirati u ratu u Ukrajini. To tvrde izvori bliski Kremlju koji su za Bloomberg u subotu(20. rujna) otkrili kako je nedavni summit na Aljasci između Putina i Trumpa ohrabrio Moskvu na nove ofenzivne korake.
Tjednima nakon tog susreta ruska vojska pojačava napade na energetsku i civilnu infrastrukturu u Ukrajini, dok Kijev odbija Putinove zahtjeve da se odrekne istočnih teritorija i odustane od članstva u NATO-u.
No, dok Kremlj u eskalaciji rata vidi “pregovaračku prednost”, analitičari upozoravaju da je upravo objava intervjua u američkim medijima možda dio sofisticirane informacijske operacije samog Putina. Institut za proučavanje rata (ISW) tvrdi da je sam Putin mogao odobriti, pa čak i inicirati curenje povjerljivih perspektiva Kremlja u Bloomberg, kako bi zagovarao priču o neizbježnosti ruske pobjede te pokušao unijeti razdor između Ukrajine, SAD-a i europsih saveznika.
Summit u Anchorageu – trenutak otrežnjenja za Zapad
Prema Bloombergu, Putin je tijekom sastanka 15. kolovoza u Anchorageu ponudio “zamrzavanje linije kontakta” ako se Ukrajina trajno odrekne dijela teritorija na jugoistoku. Kako je Kijev to odbio, ruski predsjednik navodno je zaključio da mu preostaje “opravdana eskalacija”.
Od summita, broj napada ruskih dronova i projektila znatno je porastao – čak 46% u odnosu na prethodne mjesece, što potvrđuju podaci ukrajinskog zrakoplovstva koje prenosi Index. Zelenski je u rujnu istaknuo da je Rusija ispalila gotovo 3500 dronova i 2500 bombi, pri čemu je Kijev bio meta jednih od najtežih bombardiranja od 2022.
Istodobno, rusko kopneno napredovanje stagnira. Iako je Moskva rasporedila oko 100.000 vojnika za napad na Pokrovsk, Ukrajina je u Donbasu čak uspjela vratiti dio teritorija. Analitičari Bloomberga naglašavaju da “ruska ljetna ofenziva 2025. nije uspjela osigurati ni jedan strateški grad na istoku”.
Trump prijeti, ali ne djeluje
S američke strane, Trump je reagirao tek kritikom Putinove strategije i spominjanjem mogućih strožih sankcija Moskvi. No, pritom je zahtijevao da europski saveznici učine prvi korak – od carina protiv Kine i Indije zbog kupnje ruske nafte, do ubrzanog ukidanja LNG ovisnosti. “Za Putina je važno pokazati Trumpu i Europljanima da može priuštiti eskalaciju”, izjavila je za Bloomberg analitičarka Vita Spivak iz londonske savjetodavne kuće Gatehouse Advisory Partners, a prenosi Index.
Kremlj, čini se, računa na to da unutar G7 i EU neće postojati potpuna jedinstvenost, a upravo to ga ohrabruje da nastavi s ratom iscrpljivanja. A, da bi se u toj informaciji skrivala istina, dokazuje i Putinovo provociranje proteklih dana zemalja u sastavu Europske unije – Poljske, Estonije i Rumunjske. Ostaje samo pitanje dokazuje li Putin time da NATO i EU neće reagirati ili testira svoju teoriju.
ISW: Curenje informacija – instrument psihološkog rata
Analitičari ISW-a sumnjaju da priča koju je Bloomberg donio dolazi kao carefully osmišljena poruka iz Moskve. S obzirom na to da Kremlj strogo kontrolira informacijski prostor i dužnosnike, vjerojatno je sam Putin dao zeleno svjetlo za “curenje” svojih stavova. “On time želi zapadnim prijestolnicama nametnuti ideju da je rat beskonačan i da je samo njegova volja faktor odluke”, navode analitičari.
Cilj takvog “informacijskog signala” mogao bi biti:
- jačanje percepcije da Trump neće stati u obranu Ukrajine,
- poticanje podjela unutar EU i NATO-a,
- sijanje straha među ukrajinskim stanovništvom pred nadolazeću zimu.
ISW ipak naglašava da Putinova naracija prikriva ozbiljne slabosti ruskih snaga – od ograničenja logistike do nemogućnosti simultanog osvajanja ključnih gradova. “Ruska pobjeda nije neizbježna”, navodi ISW, dodajući da Zapad i dalje ima snažan utjecaj na ishod rata.
Paralelni ratovi i Putinova usporedba s Gazom
Index također prenosi da Kremlj pažljivo promatra izraelsku ofenzivu u Gazi. Putin taj rat vidi kao oštriji i brutalniji od ruskog u Ukrajini, ali ističe kako Washington i Bruxelles izraelske akcije gotovo bezrezervno prihvaćaju. Upravo u tome vidi slabost “moralnog argumenta Zapada” protiv Moskve.
Rusija podiže ulog, Zapad preslaguje taktiku
Summit Trump–Putin na Aljasci, zamišljen kao prilika za razmjenu stavova, Moskvi je donio novu dozu samouvjerenosti. Dok Putin vjeruje da ga Trump neće zaustaviti, Europa pokušava ubrzati režim sankcija i smanjiti energetsku ovisnost o Rusiji.
No prema tvrdnjama ISW-a, Bloombergov članak sam po sebi već je instrument u službi Putinove propagande, jer stvara dojam da je ruska ofenziva nezaustavljiva te da Trumpu i Zapadu na kraju ne preostaje drugo već prisiliti Zelenskog da prihvati njegove uvjete, iako stvarnost na bojišnicama pokazuje drukčiju sliku.
Rat iscrpljivanjem ulazi u novu fazu – onu u kojoj Moskva ne vodi borbu samo na fronti projektilima i dronovima, nego i u globalnom informativnom i psihološkom prostoru.
