Antisemitizam u Njemačkoj dosegnuo je razinu kakva nije zabilježena desetljećima. Prema najnovijim podacima, prosječno se bilježi gotovo 24 antisemitska incidenta dnevno – što je gotovo dvostruko više nego prethodnih godina. Glavni uzrok ovog dramatičnog porasta stručnjaci vide u ratu u Pojasu Gaze, koji je, nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., dodatno rasplamsao netrpeljivost i doveo do nagle eskalacije mržnje prema Židovima diljem zemlje.
Za njemačke Židove svakodnevica je postala opasna i neizvjesna. Mnogi više ne nose svoje simbole, ne govore hebrejski u javnosti, pa čak i mijenjaju imena kako bi izbjegli prepoznavanje i potencijalne napade. “Od 7. listopada više se ne predstavljamo niti otkrivamo da smo Židovi,” priznaje Ariel Elbert iz udruge Keshet Deutschland. Policijska zaštita postala je minimum sigurnosti, a mnogi događaji se otkazuju ili se uopće ne planiraju.
Brojke su neumoljive: Centar za istraživanje i informiranje o antisemitizmu (RIAS) zabilježio je 8.627 incidenata u 2024. – što je porast od čak 77 posto u odnosu na prethodnu godinu. U Berlinu je broj prijavljenih slučajeva skočio za gotovo 50 posto, a sličan trend bilježe i druge savezne pokrajine.
Napadi na ulici, u školama i na internetu
Antisemitizam više nije ograničen samo na anonimne prijetnje ili grafite – sve je više fizičkih napada, vrijeđanja na ulici, prijetnji u školama i na fakultetima, ali i na internetu, gdje se gotovo svaki četvrti incident događa online. U prosincu prošle godine, žena u Saskoj napadnuta je jer je na mobitelu čitala poruke na hebrejskom jeziku. U Berlinu je student brutalno pretučen samo zato što je Židov.
Posebno zabrinjava podatak da je u školama zabilježen rekordan broj incidenata, a židovski studenti sve češće izjavljuju da se više ne osjećaju sigurno na sveučilištima. Predsjednik Unije židovskih studenata Njemačke, Ron Dekel, traži uvođenje povjerenika za antisemitizam na svim fakultetima i nultu toleranciju prema svakom obliku mržnje.
Širi društveni problem – odgovornost svih
Antisemitizam danas dolazi iz svih dijelova društva: od krajnje desnice, ali i krajnje ljevice, islamističkih krugova, pa čak i iz tzv. „mainstreama“ – među onima koji podržavaju slobodu za Palestinu, ali prelaze granicu u govor mržnje. Felix Klein, povjerenik njemačke vlade za židovski život, upozorava: „Mržnja prema Židovima u Njemačkoj se normalizirala na sramotnoj razini.“
Napadi nisu samo verbalni. Bilo je i pokušaja podmetanja vatre u sinagogama, napada na židovske restorane i prijetnji smrću. U Münchenu je, primjerice, osumnjičeni islamist pucao na izraelski konzulat i Centar za dokumentaciju nacizma.
Što dalje?
Njemačka država, prema riječima stručnjaka i predstavnika židovskih zajednica, brzo i efikasno procesuira kaznena djela iz mržnje, ali brojke i osobna svjedočanstva pokazuju da je problem puno dublji. „Borba protiv antisemitizma nije samo zadatak policije ili pojedinih institucija – to je zadaća cijelog društva,“ poručuju iz RIAS-a i židovskih organizacija.
Kada netko šuti dok gleda kako se Židove maltretira na ulici, mora znati da je moralno obavezan reagirati. Jer, kako upozoravaju stručnjaci, manjine su prvi na udaru, ali kad društvo zakaže u zaštiti svojih najranjivijih – na kraju svi gube.
Antisemitizam u Njemačkoj više nije samo statistika – to je svakodnevna borba za sigurnost, dostojanstvo i pravo na život bez straha. Hoće li društvo pronaći snage za odlučan otpor, ostaje otvoreno pitanje. Jedno je sigurno: šutnja i ignoriranje više nisu opcija.
