Agavina pipa je kukac dug 10 do 20 milimetara, crnog egzoskeleta, a prepoznatljiv je po “maloj surli” koju ima na glavi, a koja je ustvari rilo kojim buši rupe u agavi.
Kukac potječe iz Meksika, kao i biljke agave kojima se hrani. Odrasla jedinka buši rupe u agavi i u biljku polaže jajašca. Kad se ličinke izlegu iznutra jedu biljku.
Iako je pipa krenula s invazijom na agave u Meksiku, stigla je u Europu, pa i u Hrvatsku. Njena prisutnost potvrđena je na Hvaru i Visu, gdje se okomila na prekrasne agave koje krase našu obalu. Stručnjaci upozoravaju kako je od izuzetne važnosti reagirati na vrijeme da štetočine ne bi uništile ovu biljnu kulturu.
Luka Čotić iz Instituta za Jadranske kulture Split rekao je za Dnevnik Nove TV kako je najveći problem što se u početku ne vidi da je biljka napadnuta. “Ona neko vrijeme djeluje zdravo, ali da bi odjednom kolapsirala. Riječ je o velikom kukcu kojega nije lako suzbiti”, objasnio je Čotić
Prevencija se, kako objašnjavaju u Centru za zaštitu biljaka, provodi tako da se zaražena agava izvadi s korijenom i uništi s odraslim oblicima, ličinkama i kukuljicama koje su se sakrile u biljci.
Pipa je do sada učinila veliku financijsku štetu u Meksiku gdje se agave uzgajaju za proizvodnju tekile. Po Europi se pipa počela širiti 2000.-te godine i do sada je zabilježena u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj i Grčkoj. A, iako joj je najdraža agava, može preživjeti hraneći se i jukama.
Šteta koju pipa učini agavi je velika jer su one biljke kojima treba dugo da narastu.
