U vrijeme kada sve više ljudi pati od nesanice dugo spavanje ne čini se problemom. No, život uspavane ljepotice, za neke nije bajka već neugodna stvarnost rijetkih, najčudnijih poremećanja spavanja.
Među te rijetke poremećaje se ubrajaju narkolepsija, somnilokvija, bruksizam, mjesečarenje, apneja, sexsomnija i sindrom nemirnih nogu.
“Ti poremećaji zaista postoje, ali oni se ne događaju tako često. Neki od tih poremećaja zahtijevaju liječenje, međutim neki poremećaji spavanja nemaju kliničko značenje i onda samim tim i ne zahtjevaju neko posebno liječenje,” objašnjava Maja Valić, profesorica splitskog Medicinskog fakulteta.
Sindrom uspavane ljepotice ili hipersomnije, poznat je pod nazivom Kleine-Levinov sindrom, a odnosi se na one koji spavaju dugo, a ponekad i do 20 sati dnevno.
“To može neko vrijeme trajati i biti praćeno nekim drugim smetnjama i poremećajima ili se može opetovano javljati u nekom periodu, a onda ne,” kaže profesorica Valić i dodaje kako od od te rijetke bolesti u svijetu boluje oko tisuću ljudi.
Kanađanka Heather Reed, jedan je od slučajeva uspavane ljepotice koji se pojavio u medijima. Ova tridesetsedmogodišnjakinja spava po 22 sata dnevno, a kada se probudi i dalje osjeća umor i pospanost. S tom bolešću, Heather se bori punih sedam godina, a kako je izjavila, bolest se pojavila preko noći. Prvo je mislila kako je riječ o običnoj prehladi, ali nakon više od tri mjeseca provedenih u krevetu, shvatila je da nešto nije u redu.
“Na sve načine sam nastojala kontrolirati vrijeme spavanja, ali nisam uspijevala. Provedem najviše osam sati dnevno budna, a za to vrijeme ne stignem sve obaviti. Prije nego što sam se razboljela, radila sam kao biolog. Imala sam svoju kuću, svoj automobil, živjela sam aktivan život,” izjavila je medijima Heather koja se nada da će jednog dana uz pomoć liječnika savladati taj rijetki poremećaj spavanja.
Vrste poremećaja spavanja
No, do poremećaja spavanja dovodi i apneja ili poremećaj disanja, puno češća bolest kod koje dolazi do prekida unosa zraka kroz nos i usta. Kod ovog poremećaja simptomi mogu biti prisutni godinama, dok se ne dijagnosticira bolest. Najčešći i najefikasniji tretman liječenja je svakako pomoću uređaja CPAP, kojim se olakšava dotok zraka i pacijent normalno diše.
Iako zvuči pomalo čudno, ali i osobe koje pričaju u snu zapravo imaju poremećaj spavanja koji se zove somniloknija. Ovo jej poremećaj koji se, prema riječima dr. Valić može pojaviti u blažem ili težem obliku, a neki ga poistovjećuju s mjesečarenjem. No ukoliko ne postoji kliničko značenje takav poremećaj ne zahtijeva liječenje.
Puno ozbiljniji poremećaj spavanja je mjesečarenje koje se može događati i u dječjoj i u odrasloj dobi. Kao i somniloknija, mjesečarenje se događa u dubokom stadiju spavanja, u nREM 3 stadiju spavanja i može se manifestirati različitim ponašanjima, kretnjama, govorom.
“Kulminira kada mjesečar ustaje iz kreveta i vidi se da je on u promijenjenom stanju svijesti. Tada su oči obično otvorene, kretnje mogu biti ponavljane, stereotipne, nesvrsishodne, a može se javiti i pogrešna percepcija okoliša, smanjen odgovor na te vanjske podražaje, nekakav sveopći dojam zbunjenosti,” objašnjava doktorica Valić.
S obzirom da se često događa u dubokom stadiju spavanja, mjesečara je teško probuditi, a ako ga se i uspije probuditi on je često puta zbunjen može biti prestrašen. Doktorica Valić savjetuje da je mjesečara najbolje, ukoliko je sugestivan, uputiti da se vrati u krevet.
“Te epizode kratko traju, nekoliko minuta, ponavljaju se u nekom životnom razdoblju i najčešće same od sebe i prolaze. Češće se događaju u djetinjstvu, a jedan dio mjesečara, to mjesečarenje zadržava i u odrasloj dobi,” kaže profesorica iz splitskog Centra za medicinu spavanja . Inaeč, mjesečarenje je najstariji poznati poremećaj spavanja, kojim su se liječnici bavili unazad nekoliko stoljeća.
Među poremećaje spavanje spada i jedan zanimljiv, mogući pravi poremećaj spavanja – narkolepsija. Ovu vrstu poremećaja spavanja, kako ističe doktorica Valić, karakteriziraju neodoljive atake spavanja tijekom dana, kada osoba u bilo kojem trenutku na svom radnom mjestu ili čak u razgovoru s drugim ljudima dobije takvu neodoljivu potrebu za spavanjem, u kojoj će zaspati i spavanje započeti na neobičan način – REM fazom spavanja koja kod većine ljudi nastupa sat vremena nakon što su zaspali.
Učestali poremećaj spavanja je i bruksizam odnosno škrgutanje zubima, kao i sindrom nemirnih nogu, odnosno neodoljiva potreba za pokretima nogu koja može razbuditi osobu koja spava.
“Sve pacijente koji pate od rijetkih poremećaja spavanja, treba pregedati u Centru za spavanje, da se onda ovisno o tome koliko su ometani u spavanju i kakvi su im simptomi po danu, utvrdi koliko je to klinički značajno, treba li terapija ili se možda jednostavno s nekim stanjima treba nositi i boriti,” kaže doktorica Valić.
Higijena spavanja
Jedan od načina borbe, ali i preventivnog djelovanja je higijena spavanja.
“Iz iskustva znamo da pacijenti koji počnu primjenjivati takvo ponašanje zamijete popravljanje svoga stanja. Naravno, ne svih, ali u nekim situacijama se stanje popravi,” kaže profesorica Valić.
Higijena spavanja u prvom redu podrazumijeva regularan raspored spavanja, odnosno odlazak na spavanje svake večeri u isto vrijeme, te svakodnevno buđenje u isto vrijeme. Za dobar san je važno imati prostoriju koja je zamračena, hladna, dobro prozračena. Treba izbjegavati spavati poslijepodne te uglavnom steći nekakvu rutinu spavanja.
“Također, umjesto teške, obilne hrane, treba uzeti lagani obrok s nešto malo proteina ili mlijeka što može pomoći opuštanju i lakšem uspavljivanju. Osim toga, trebalo bi izbjegavati kofein, nikotin, alkohol. Tjelovježba je dobra, ali ne neposredno prije spavanja jer može razbuditi osobu. Općenito se smatra da dva sata prije spavanja ne treba uzimati ni obilne obroke, ni previše piti, a sve aktivnosti bi trebalo reducirati. I naravno tu je još utjecaj okoliša, zamračena prostorija, tiha, odgovarajuće temperature, a to sve spada u higijenu spavanja,” objašnjava profesorica Valić.
Premda se unazad nekoliko godina u javnosti počelo više govoriti o poremećajima spavanja te ih dijagnosticirati kao bolesti, profesorica Valić smatra da će se sam postupak pregleda i dijagnosticiranja ubrzati povećanim brojem somnologa. kojih je u Hrvatskoj za sada tek troje aktivnih dok je dvoje u mirovini. Zahvaljujući Specijalističkom Studiju Medicine spavanja kojeg pri Sveučilištu u Splitu organizira profesor Zoran Đogaš, somnologa će u Hrvatskoj, uskoro biti dovoljno a to daje nadu onima koji pate od poremećaja spavanja, da će uskoro zaspati mirnim snom.
