Mlijeko ima dugu povijest kao zdrava namirnica. No, u današnje vrijeme, sve više ljudi okreće se biljnim alternativama umjesto kravljeg mlijeka, pa se postavlja pitanje: je li “pravo” mlijeko zaista zdravo?
Okrugli stol koji je u ponedjeljak (03. lipnja)održan u organizaciji osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i u suradnji s Hrvatskom mljekarskom udrugom pružio je priliku stručnjacima iz područja mljekarstva da podijele ključne činjenice o mlijeku i mliječnim proizvodima te educiraju javnost o njihovoj konzumaciji.
Na tom skupu, koji je dio obilježavanja Mjeseca mliječnih proizvoda, stručnjaci su raspravljali o samodostatnosti, konkurentnosti i održivosti u proizvodnji, preradi i potrošnji mlijeka. Izvanredna profesorica osječkog Prehrambeno- tehnološkog fakulteta Mirela Lučan Čolić istaknula je važnost mlijeka i mliječnih proizvoda kao globalne hrane, naglašavajući ulogu mlijeka u našoj svakodnevnoj prehrani.
Samodostatnost proizvodnje mlijeka
No, u proizvodnji mlijeka Hrvatska je daleko od samodostatnosti. Proizvodi tek 40 posto potreba, dok se ostatak uvozi. Na žalost, negativan trend se nastavlja jer se proizvodnja smanjuje iz godine u godinu.
“Na području Slavonije i Baranje, odnosno pet županija, ima oko 2100 proizvođača mlijeka, no preko 50 posto je onih koji imaju samo do 6 krava na farmi. Što znači da će se u narednih pet godina sadašnji broj proizvođača smanjiti za još 50 posto,” upozorio je profesor osječkog Fazos-a Pero Mijić. Prema njegovom mišljenju spas je u robotizaciji kojom jedan robot može opsluživati farmu veličine do 100-tinjak krava, što bi u nekoliko narednih godina omogućilo obnovu i razvoj oko 200 gospodarstava na slavonsko-baranjskom području.
Iako su količine nedostatne, utješno je što je mlijeko proizvedeno u Hrvatskoj iznimne kakvoće i kvalitete, a to potvrđuju stručnjaci iz HAPIH-ovog Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka.
Imamo li zdravo mlijeko?
“Osim kemijskog sastava mlijeka i higijenske kvalitete Središnji laboratorij ispituje i prisutnost inhibitora, kod svakog proizvođača jedanput mjesečno. Lani je ispitano oko 34 tisuće uzoraka, a u samo 44 uzorka je utvrđena prisutnost inhibitora, što ukazuje da imamo zdravo mlijeko na tržištu,” kaže Danijela Stručić iz laboratorija Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Okupljeni stručnjaci iz područja mljekarstva istaknuli su važnost mlijeka i mliječnih proizvoda kao globalne hrane, ulogu mlijeka u egzistenciji i prehrani ljudi te promicanju dobrobiti mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Ipak uz sve beneficije po zdravlje, mlijeko, kao najzdravija visokovrijedna namirnica došlo je na “loš glas”.
Razlog tomu stručnjaci vide u nedovoljnoj informiranosti, usporedbi s američkom proizvodnjom koja se daleko razlikuje od europske upotrebom brojnih antibiotika, light proizvoda sa smanjenom mliječnom masti i slično.
“Jedino mlijeko ima nekoliko tisuća različitih sastojaka i bez obzira na današnja znanja i razvoj nauke i dalje ga nije moguće sintetizirat u laboratoriju da bude jednake nutritivne vrijednosti kao što je prirodno mlijeko. Razlog zašto trebamo piti mlijeko je jer je odličan izvor proteina, dok druga prednost mlijeka leži u mineralnim tvarima, prije svega kalciju. Mliječna mast, koja se zbog razvoja pretilosti danas izbjegava, najprobavljivija je mast animalnog podrijetla i bogata je esencijalnim masnim kiselinama, a s obzirom da ima dosta kraćih masnih kiselina koje se brže razgrađuju, u prednosti je nad ostalim mastima životinjskog podrijetla,” istaknula je prilikom održavanja okruglog stola Rajka Božanić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Zagreb i glavna urednica časopisa Mljekarstvo.
Zašto je potrebno konzumirati mlijeko
Na trend izbacivanja mlijeka iz prehrane a koji može imati velike posljedice po zdravlje, upozorila je i nutricionistica Angelina Paić
“Dosta mama prelazi na mlijeko koje uopće nije mlijeko, bademovo, rižino, a sastav tih namirnica ne može parirati mlijeku već naprotiv, kod djece u razvoju može izazvati brojne problem,” kaže Paić.
Dodaje i kako se za izbjegavanje konzumacije mlijeka, danak plaća u kasnijoj životnoj dobi kada se pojavljuju razne bolesti poput osteoporoze i drugih. Paić još ističe i kako ne treba stigmatizirati određenu namirnicu jer njena konzumacija ovisi o tome u kojoj količini ju uzimamo, u kojoj kombinaciji s drugim namirnicama, te kakav je naš organizam.
Dakle, mlijeko je i dalje na stolu (ili u čaši), a stručnjaci nas podsjećaju da je važno razumjeti njegove prednosti i koristiti ga na način koji odgovara našim potrebama.
