Split se može pohvaliti kako je u Kliničkom bolničkom centru Split na Odjelu kardiologije pod palicom ravnatelja bolnice dr. Julija Meštrovića postavio najnovije standarde liječenja kardiovaskularnih bolesti srca te da pruža pacijentima mogućnost vrhunske medicinske usluge kao u najvećim svjetskim kardiološkim centrima.
Među zadnjim iskoracima je i uvođenje testa mikrocirkulacije i vazospazma krvnih žila srca u rutinske zahvate za veliki broj pacijenata koji se liječe od angine pektoris, a do sada nepoznatog uzroka i terapije.
Test mikrocirkulacije i vazospazma krvnih žila srca prvi put u KBC-u Split izveo je dr. sc. Domagoj Marković s timom u kojemu su bili doc. sc. Jakša Zanchi, voditelj Odjela intervencijske kardiologije KBC-a Split, dr. med. Hrvoje Jurin, proktor te interventni kardiološki inžinjeri i medicinske sestre. Dr. sc. Domagoj Marković je proceduru naučio dok je radio s eminentnim stručnjacima iz područja interventne kardiologije u Sveučilišnoj bolnici u Zurichu u Švicarskoj te je potrebno znanje i iskustvo za provedbu ove procedure prenio u KBC Split. Dr. med. Hrvoje Jurin je interventni kardiolog iz KBC-a Zagreb koji ima veliko iskustvo u testiranju mikrocirkulacije i vazospazma u Hrvatskoj te je zbog početka nove procedure u KBC-u Split pozvan kao proktor.
KBC Split je sada druga ustanova u Republici Hrvatskoj nakon KBC-a Zagreb gdje se od sada redovito provodi ovo testiranje i specijalizirano liječenje.
„Test vazoreaktivnosti i vazospazma se najčešće radi preko radijalne arterije u ruci osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće onda se radi preko femoralne arterije u preponama. Test se najčešće radi kod ljudi koji imaju bolove u prsima (anginu pektoris), a pregledani su kod više liječnika i ne zna se još uzrok niti liječenje te kod pacijenata koji su preboljeli infarkt miokarda, ali i dalje imaju bol u prsima. Za prvu proceduru su pozvana tri pacijenta koji su već duže godina obrađivani kod kardiologa i neurologa zbog bolova u prsima, a s nepostavljenom dijagnozom unatoč svim pregledima. Isto tako, napravljeno im je bilo nekoliko koronarografija, ali se konačna dijagnoza nije mogla postaviti. Test mikrocirkulacije i vazospazma je bio pozitivan kod sva tri pacijenta te se nakon dugog niza godina postavila dijagnoza i odmah započelo liječenje. Sve tri operacije su uspješno prošle te su pacijenti odmah idući dan otpušteni uz odgovarajuću terapiju“, istaknuo je dr. Marković.
Bolesti srca i krvnih žila ili kardiovaskularne bolesti su vodeći uzroci smrti i invalidnosti širom svijeta te zbog njih svake godine umire preko 17,5 milijuna ljudi. Visoki je udio ovih bolesti u radnoaktivnoj populaciji te su od visokog javnozdravstvenog značaja jer su među najčešćim uzrocima radne nesposobnosti, smanjenja produktivnosti i kvalitete života.
Najčešća kardiovaskularna bolest je ishemijska bolest srca koja može uzrokovati i infarkt srca. Ishemijska bolest srca je karakterizirana većim ili manjim aterosklerotskim plakovima (naslagama) i suženjima unutar srčanih arterija koji dovode do smanjenja ili potpunog prekida dotoka krvi u pojedine dijelove srčanog mišića. Mehanizam ishemijske bolesti srca je poznat više od stoljeća pri čemu aterosklerotski plak sužava lumen arterije te tako ne dolazi dovoljno krvi do srčanog mišića i uzrokuje ishemiju tj. bol u prsima. Međutim, nova istraživanja sada pokazuju da je neaterosklerotska bolest krvnih žila srca vodeći uzrok ishemije i boli u prsima. Bolesnici unutar ovog fenotipa označeni su kao da imaju bol u prsima bez aterosklerotskih promjena krvnih žila srca (ANOCA). Kod ovih pacijenata do sada se nije mogla postaviti dijagnoza niti adekvatno liječenje.
Bol u prsima bez aterosklerotskih promjena krvnih žila srca (ANOCA) sve se više prepoznaje i dijagnosticira te prema novim istraživanjima zahvaća gotovo polovicu pacijenata koji su upućeni na snimanje krvnih žila (koronarografiju) zbog sumnje na suženja na krvnim žilama. Ova radna dijagnoza obuhvaća mikrovaskularnu disfunkciju, mikrovaskularni i epikardijalni spazam i druge abnormalnosti krvnih žila srca koje se većinom ne mogu dijagnosticirati dijagnostičkom koronarografijom. Najčešće se radi o mlađim osobama češće mladim ženama koje imaju bolove u prsima, ali se do sada nije moglo dijagnosticirati zbog čega. Pacijenti s ANOCA-om često se suočavaju s ponavljajućim simptomima bolova u prsima i ponavljanim nalazima uredne koronarografije prije nego što se postavi točna dijagnoza. S obzirom na ponavljajuće bolove u prsima bez jasno postavljene dijagnoze, pacijenti s ANOCA-om često znaju razviti tjeskobu i depresiju. Napredak u znanstvenim spoznajama i dijagnostičkom testiranju sada omogućuje invazivnim kardiolozima dijagnosticiranje ANOCA-e. Nakon dijagnostičke koronarografije dodatno se može napraviti test koronarne mikrocirkulacije i vazospazma. Pojednostavljeno, ukoliko krv ne može doći do srčanog mišića zbog prevelikog otpora malih krvnih žila na srcu govorimo o bolesti koronarne mikrocirkulacije, a ukoliko dolazi do prolaznog suženja koronarne arterije govorimo o vazospazmu što se danas ovim testom može dijagnosticirati.
