Iz Ministarstva rada objašnjavaju: “Tražit ćemo druga rješenja kojima ćemo potaknuti ljude da dulje rade i ostvare veće mirovine. Ne idemo u pooštravanje uvjeta”. No, prema prijedlozima Svjetske banke već 2039. godine u mirovinu bi se išlo tek sa 72 godine starosti.
Iako se postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju u posljednjih četvrt stoljeća mijenjao desetak puta, do proljeća iduće godine Ministarstvo rada predložit će još jednu izmjenu.
Kako doznaje Večernji list Zakon bi se trebao pripremiti prema planu rada Plenkovićeve Vlade, u kojemu je naznačeno nekoliko otprije poznatih promjena – povećanje majčinskog dodatka na mirovinu, nova formula za usklađenje mirovine te uvođenje stalnog dodatka na mirovinu, takozvane 13. mirovine, čija bi visina ovisila o duljini radnog vijeka. Svi ostali elementi i moguće promjene predmet su rasprava, a na stolu se nalazi i analiza Svjetske banke koja je nedavno predočena socijalnim partnerima i pozvanim stručnjacima.
Analizom mirovinskog sustava, na koju se obvezala Vlada u sklopu Nacionalnog programa oporavka, a koju provodi Svjetska banka, došlo se do poraznih rezultata. Naime, prema analizi Svjetske banke koja je krajem 90-ih i sudjelovala u izradi trostupne mirovinske reforme ista ta Svjetska banka tvrdi da će u sljedećim godinama i desetljećima doći do dodatnog pada mirovina u odnosu na plaće ako Hrvatska ne krene u “cjelovitu reformu koja uključuje popularne i nepopularne mjere”, navodi Večernji list.
Iako bi nove mjere trebale donijeti povećanje mirovina – najniže mirovine za tri posto te povećanje dodatka na mirovinu sa 4 do 27 posto na 7 do 30 posto za radničke mirovine – “najpopularnija” mjera koju predlaže Svjetska banka je produljenje radnog vijeka.
Mjera je to koja ni prošli puta nije naišla na oduševljenje Hrvata, pa je Plenkovićev prijedlog povećanja radnog vijeka na 67 godina donijelo sindikalnu peticiju “67 je previše” koju je potpisao 700 tisuća građana.
No, kako piše Večernji list, Svjetska banka i danas “barata” sličnim izborom godina za prelazak na dulji radni vijek te spominje dvije brzine. U sporoj bi se najprije u razdoblju do 2032. godine za muškarce i do 2038. godine za žene povećala dob za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a onda bi se nakon 2038. postupno povećavao radni vijek za punu starosnu do 67 godina života. Brzi tempo povećanja dobi za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a punu starosnu mirovinu na 66 godina i šest mjeseci trebao bi se odviti u idućih pet godina, do 2030. godine. Nakon brzog starta, kasnije bi se radni vijek povećavao automatizmom, ovisno o produljenju životnog vijeka, otprilike 1,5 mjeseci godišnje. Već bi 2039. godine ljudi odlazili u mirovinu sa 68 godina, a do 2063. godine radili bi do najmanje 72 godine.
Prema viziji Svjetske banke smanjila bi se razlika i između prijevremene i starosne mirovine na samo tri godine. Dugogodišnji umirovljenici bi prema rješenju Svjetske banke trebali imati 42 godine staža i 62 godine života, a ne kao sada 60 godina i 41 godinu staža ako bi htjeli u mirovinu bez penalizacije.
Na svu sreću Vlada je ipak svjesna da Hrvatska tapka u mogućnostima preživljavanja s mirovinom u odnosu na razvijene zemlje EU te iz Ministarstva rada ministar Marin Piletić poručuje:
“Tražit ćemo druga rješenja kojima ćemo potaknuti ljude da ostanu u svijetu rada i tako ostvare veće mirovine. Ne idemo u pooštravanje uvjeta za odlazak u mirovinu i povećanje radnog vijeka. Veća dob neće biti predmet razmatranja .”
Kako će izgledati prvu zakonsku verziju vidjet će se do kraja ožujka 2025. godine, a ako prođe sve prema planu, novi mirovinski zakon u Saboru će biti na izglasavanju prije ljetne stanke.
Koje dijelove će zahvatiti promjene tek će se vidjeti, a ministar Piletić otkriva da će uz najavljenu promjenu formule za usklađenje, biti promjena u korist korisnika invalidskih mirovina, a maknut će se i ograničenja za primjenu prava na bonifikaciju, odnosno povećanje mirovine za ljude koji rade nakon 65 godina života.
