U nekim slučajevima, kazne mogu biti efikasne u sprečavanju neželjenih ponašanja, dok u drugima možda nisu dovoljno odvraćajuće. Strah od otkrivanja i kazne mogu biti ključan faktor.
Kazne za podmetanje požara u Hrvatskoj su relativno stroge. Za namjerno izazivanje požara, novčane kazne se kreću od 1.990 do 19.900 eura, a kazna zatvora može biti do 60 dana. U slučaju nehaja, novčane kazne iznose od 260 do 1.990 eura. Osim toga, Kazneni zakon predviđa i kazne zatvorom od šest mjeseci do 5 godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom.
Nedavno je policija u Tučepima otkrila krivca za palež – pčelara koji je “dimio” pčele i nije ugasio žar. Iako je žalosno što je ovaj čovjek izazvao požar, šteta je nepopravljiva.
Građani i stručnjaci se slažu da kazne trebaju biti drastičnije. Strože kazne mogu imati dvostruki efekat kako onaj represivni tako i preventivni. Veće kazne mogu djelovati kao odvraćanje, jer će ljudi razmisliti “dva puta prije” nego što izazovu požar znajući da su posljedice ozbiljnije. Također strože kazne mogu povećati svijest o ozbiljnosti izazivanja požara, što može dovesti do opreznijeg ponašanja.
Procjenjuje se kako će se štete od požara u Dalmaciji mjeriti u milijardama eura, a i sami troškovi gašenja požara su ogromni.
“To su enormni troškovi i za ljude i za imovinu i za sve što imamo dolje u Dalmaciji“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, za Dnevnik.hr.
U drugim europskim zemljama, kazne variraju ovisno o zakonodavstvu i specifičnostima svake države. Primjerice, u Grčkoj, gde su nedavno bjesnili veliki požari, kazne za izazivanje požara su ozbiljne. Vlasti su se tada suočile s najvećom europskom vatrogasnom operacijom ikada.
