Iako Kaštela obiluju raznolikim plažama, ove godine teško je pronaći mjesto za ručnik. Je li u pitanju veći broj turista ili su Splićani zbog radova na njihovim najvećim plažama odabrali kaštelanske plaže? Bilo kako bilo čini se da Kaštela imaju gostiju kao nikad od Domovinskog rata.
Kaštela su nekad prije Domovinskog rata bila mjesto gdje su izlazili i Splićani. Naime, u Splitu je bilo plesnjaka, žive glazbe i lijepih mjesta za izlazak uz more. S vremenom su se stvari promijenile, pa su Kaštelani krenuli zabavu tražiti u Splitu i Trogiru. No, posljednjih godina Kaštela se razvijaju u smjeru poželjne turističke destinacije, a kako bi došli do cilja – cjelogodišnjeg turizma – uređuju se rive, ceste, grade kuće za odmor s bazenima, osmišljavaju zabavni sadržaji.
I brojke ove godine idu u prilog rastu turizma. Statistika kaže da su za prva 22 dana u srpnju dolasci povećani za 3 posto, a noćenja je više za 5 posto od prethodne godine.
I u prvih šest mjeseci rezultati su značajno bolji od prošle godine. Siječanj-lipanj ima povećanje u dolascima za 10 posto, a u noćenjima za 9 posto. Prvih šest mjeseci ove godine bolji su i u odnosu na 2019. godinu, i to u dolascima za 2 posto više i noćenjima za 15 posto više.
“Brojke su u Kaštelima izvrsne i to se može konstatirati na oko ako prođete preko plaža ili navečer preko šetnica. Uz šetnice su popunjeni i kafići i restorani, tako da čovjek i ne zna brojke rekao bi da su rezultati odlični,” kaže direktorica Turističke zajednice Kaštela Nada Maršić.
Kada prošetate Kaštelima vidjet ćete registracije automobila sa svih strana Europske unije, za razliku od prijašnjih godina kada je najviše gostiju bilo iz Poljske.
“U prvih 6 mjeseci mi ipak imamo najviše gostiju iz Poljske i Njemačke, ali nama su treći gosti u prvih šest mjeseci bili iz Velike Britanije. Oni dolaze zrakoplovima. To je jako dobar pokazatelj dobre predsezone. Ja se nadam da će biti dobra i posezona jer se povećao broj aviona s našeg aerodroma prema Velikoj Britaniji, naročito iz i prema Londonu. To se odrazilo i na ove naše podatke. Interesantno je da je u srpnju isto bilo najviše Poljaka i Nijemaca, a na treće mjesto je izbila Češka, što davno nije bilo. Imamo Češku, Norvešku, Francusku, Veliku Britaniju, Švedsku. Imamo goste iz svih država Europe. Mađari su pali na 3 posto i sad su ispod svih ovih država iz kojih dobivamo nove goste,” rekla je Maršić.
Iako su gosti u Kaštelima iz gotovo svih dijelova Europe, za razliku od Splita gdje se posebno žale na goste iz Velike Britanije, u Kaštelima problema s ponašanjem gostiju nema.
“Druga je struktura gostiju i u Kaštelima je više od 90 posto smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju. Nekako po tradiciji imamo jako puno obitelji s djecom. Zašto? Konkurentni smo s cijenom, ali i imamo jako, jako puno plaža. Mi imamo 27 plaža u cijelim Kaštelima koje se i održavaju. Dakle, nismo nikad bili u situaciji da gosti drže rezervirane ručnike na plaži. Mi smo toliko razvučeni da ne možemo reći, kao što Split ima Rivu i centar Splita, pa se tu sve skoncentriralo, i te noćne ture i ti noćni obilasci, pub obilasci, noćni klubovi. To je nešto što se nudi mladim gostima. To je sve tu skoncentrirano i zato je doživljaj ljudi koji žive u centru Splita da su prebukirani i da im gosti ne daju spavati. Mi smo sasvim drugačije konfiguracije, razvučeni smo na 15-16 kilometara. Svako mjesto ima svoj centar, ali niti u jednom centru se ne događa ono što se događa u centru Splita. Imamo i mi mladih gostiju, međutim oni biraju kuće za odmor, a njihova zabava je u Splitu,” kaže Nada Maršić.
Kaštela su poznata po velikom broju plaža koje su raznolike – pješčane, s krupnijim ili sitnijim šljunkom, betonirane plaže, a za one koji žele nešto posebno tu su i sike.
I more je u Kaštelima čisto, kako kažu rezultati mjerenja, a vidiljivo je i prostim okom. Rezultat je to dugogodišnjeg rada na sekundarnoj mreži, pa velikih razloga za onečišćenje skoro pa i nema, kako kaže Nada Maršić. U zaljevu se, stoga, sve češće viđaju i dupini.
Bogato je i kulturno ljeto, pa je za zaključiti da Kaštela krupnim koracima koračaju prema turizmu kakvim se hvale stari Kaštelani govoreći da je kaštelanski zaljev nekad davno bio poželjna turistička destinacija baš poput Opatije..
“Grad Kaštela i Turistička zajednica se trude da grad bude čist, da imamo što više zelenih površina, da se plaže održavaju, da damo mogućnost i aktivnog odmora kroz biciklističke i tematske staze po Kozjaku. Grad je stavio u ponudu i električne bicikle. Puno se radi i na produženju sezone i kroz manifestacije, posebno gastro manifestacije, a da se i uvijek pronađe nešto zanimljivo za goste koji su već u destinaciji. Ali, ono što moram kazati je da je veliki broj ljudi u Kaštelima prepoznao mogućnost i da su napravili jako veliki kuća za odmor i apartmana, i to svi iznad tri zvjezdice i tri zvjedice. Međutim, nemamo hotele. To je jedan veliki problem, a to je ono što ni Turistička, ni Grad, ne znam kako bi mogli stvoriti uvjete ili zainteresirati nekoga da baš investira u hotele. I sami znati, hotel Palace tu već čeka godinama investitora, ništa se nije dogodilo.
Ovo bivše zeničko odmaralište isto tako. Hotel Resnik još uvijek radi s jako smanjenim kapacitetima, ali i on je jedan biser koji isto tako, s obzirom na lokaciju – plažu, prometnu povezanost – što je inače prednost Kaštela u odnosu na puno drugih destinacija, čeka jednog ozbiljnog investitora, gdje bi zaista mogli dobiti jedan resort i po površini, a i po sadržajima koj bi bio broj jedan na cijelom srednjem Jadranu. Takvih mjesta koja su neizgrađena i koja su potencijal nema više puno. Ali, evo nažalost ta jedna inicijativa u takve insvesticije u hotele visoke kategorije značilo bi i dodatno produženje sezone, dodatnu ponudu u Kaštelima i dodatnu kvalitetu, naravno. Bez obzira koliko ljudi ulažu u kvalitetu svojih privatnih apartmana i kuća za odmor, nedostaje onaj sadržaj koji hotel ima u sklopu svog samog hotelskog kompleksa,” kazala je Nada Maršić, direktorica TZ Kaštela.
