Bečki Dunavski otok jedan je od pozitivnih primjera u svijetu koji umjesto kosilica održavaju prirodne kosilice – ovce. Njihova ispaša doprinosi povećanju bioraznolikosti, a osim toga, za razliku od kosilica, ovce ne emitiraju štetne plinove i ne proizvode buku.
Na sjevernom dijelu bečkog Dunavskog otoka već je stara stvar da su za održavanje travnatih površina umjesto kosilica angažirane ovce kao prirodne kosilice. Sedamdesetak ovaca tako redovito pokosi oko šest hektara livada.
Kako ovce ne pasu cvjetove i izbjegavaju biljke poput bodljastog strička koji je važan za rijetke divlje pčele, ova mjera koju organizira Grad Beč i njegov Magistratski odjel Bečkih voda (MA 45) potiče bioraznolikost, ali i doprinosi zaštiti klime u gradskom ekosustavu.
Da su ovce bolje i učinkovitije od kosilica, jasno je svima jer ove životinje mogu doseći teško dostupne površine, a njihovom ispašom onemogućuje se razvoj brzorastućim biljkama čime tanke vlati niskih trava lakše dobivaju svjetlo i bujaju brže. Tako nastaje šarolika livadska ponuda za različite kukce.
Stado svakodnevno posjećuju pastiri koji se brinu da ovce imaju dovoljno vode, jer hrane imaju u izobilju. Životinje ostaju tjedan dana na ograđenoj površini, zatim se premještaju na drugu. Dunavski otok jedno je od omiljenih rekreacijskih zona stanovnika Beča, pa posjetitelji rado obiđu i stado. Ove je godine posebnu pozornost privukao najmlađi član stada – janje rase Kerry Hill s karakterističnim crnim mrljama na ušima, njušci i nogama. Ime Flocki dobilo je putem online glasanja.
Projekt ispaše ovaca na Dunavskom otoku započeo je 2019. godine, a provodi se u okviru europskog projekta LIFE DICCA. Njegov je cilj očuvanje biološke raznolikosti i smanjenje ugljikovog dioksida uz što manje troškove održavanja otoka.
Inače, tihe kosilice, ovce ili koze, poznate su i u Velikoj Britaniji gdje stado obično drži obitelj koju unajmljuju i privatni posjedi. Naime, vlasnici stada ukrcaju ih u kamion i prevezu do imanja koje trebaju obrstiti, a po obavljenoj ispaši iza koje ostaje prirodno “pokošena trava”, naplate “rad” životinja i vrate ih u njihovu staju do idućeg “posla”.
