Anketa portala MojPosao otkriva iznenađujuće navike zaposlenih u Hrvatskoj kada je riječ o produktivnosti na radnom mjestu. S više od 800 ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, gotovo polovica priznaje da su produktivni manje od šest sati dnevno. Dok se prosječno 43 minute dnevno troši na druženje s kolegama, surfanje internetom zauzima 29 minuta, a dopisivanje s prijateljima i obitelji još dodatnih 21 minutu.
Zabrinjavajući je podatak da je čak 51 posto anketiranih neproduktivno dva ili više sati tijekom radnog dana, s prosječnim vremenom ‘zabušavanja’ od dva i pol sata. Unatoč modernoj percepciji da društvene mreže “kradu” vrijeme zaposlenih, ispitanici su naveli da na njih troše svega 17 minuta svoga radnog vremena.
Anketa pokazuje i zanimljive navike zaposlenih kada je riječ o druženju s kolegama na radnom mjestu. Iako se često pretpostavlja da se takvo druženje odvija u kafićima, istraživanje pokazuje drugačiju sliku. Samo svaki četvrti ispitanik (24 posto) odlazi na kavu s kolegama. Većina zaposlenika (62 posto) preferira zajedničke prostore tvrtke ili urede (50 posto) kao mjesto za druženje. Ponekad (25 posto) to druženje čak postane produžena pauza za obrok.
Što se tiče privatnih poslova, polovica ispitanika (51 posto) obavlja ih izvan ureda, no takve situacije su rijetke i obično se svode na neodgodive obaveze poput odlaska liječniku ili ishođenja osobnih dokumenata.
Kada su u pitanju aktivnosti koje nisu vezane uz posao, većina ispitanika (65 posto) koristi ih kao odmor od radnih zadataka. Trećina (34 posto) smatra da nisu dovoljno plaćeni za svoj posao, dok sličan broj (32 posto) nema vremena za privatne poslove izvan radnog vremena pa ih obavlja tijekom radnog dana.
Zanimljivo je da svaki četvrti ispitanik (25 posto) na poslu nema dovoljno posla, dok svaki peti (20 posto) izjavljuje da su im zadaci dosadni i nemotivirajući.
Rast produktivnosti, pokazala je anketa, poslodavci bi kod ispitanika mogli postići višim plaćama (69 posto) ili zanimljivijim radnim zadacima (45 posto). Veća svrhovitost radnih zadataka kao i priznanje nadređene osobe povećalo bi produktivnost kod svakog trećeg ispitanika (35 posto, odnosno 34 posto).
Dodajmo za kraj kako prema podacima Europske zaklade za poboljšanje uvjeta života i rada (Eurofound), Hrvatska ima najduži radni tjedan u EU, isključujući neplaćene prekovremene sate. Iako plaće i produktivnost rastu, uvjeti rada u Hrvatskoj zaostaju za drugim zemljama EU. Smanjenje radnog tjedna u drugim zemljama EU obično se postiže kolektivnim pregovorima, a slične inicijative mogli bismo vidjeti i u Hrvatskoj. Eksperimenti u Švedskoj i Islandu s kraćim radnim tjednima pokazali su povećanu produktivnost, bolju ravnotežu između posla i privatnog života te poboljšano zdravlje radnika. Hrvatska bi trebala razmotriti prilagodbu radnih sati uzimajući u obzir i klimatske promjene, umjesto da slijedi primjer Grčke koja je nedavno produljila radni tjedan na šest dana.
