Kada bi se situacija ignoriranja medija predsjedničkog kandidata Tomislava Jonjića preslikala u ignoriranje nekog učenika/učenice u školi to bi nazvali bullyingom i osim što bi takvo ponašanje svi osudili, pokušali bi ga i riješiti. Protiv cenzure Tomislava Jonjića u medijima glas su do sada digli samo branitelji.
Naime, u subotu, 07.12., imotski branitelji su na graničnom prijelazu Vinjani Donji – Gorica održali prosvjed upozorenja protiv cenzure zagrebačkog odvjetnika imotskih korijena. Veteran Zdenko Šanić najavio je prosvjede ukoliko mediji nastave s cenzurom, a branitelje posebno smeta cenzura Jonjića od strane javne televizije HRT-a i Hine.
Za prošlu subotu Šanić je od PP Imotski ishodio dozvolu da na prosvjedu može sudjelovati do 50 osoba, a u slučaju nastavka medijskog ignoriranja predsjedničkog kandidata Tomilava Jonjića, imotski branitelji su najavili da će blokirati Maslenički i Pelješki most.
Među prosvjednicima na graničnom prijelazu Vinjani Donji – Gorica bio je i umirovljeni general bojnik HV-a, profesor filozofije i sociologije Markica Rebić koji je poručio da korist od ovoga prosvjeda nema samo Tomislav Jonjić, već i sveukupna hrvatska javnost, jer se ovdje radi o neviđenoj visokocentraliziranoj sistematski provedenoj cenzuri kakva nije bila moguća ni u najcrnjem razdoblju Rankovićeve Jugoslavije. “Zbog toga,” rekao je Rebić, “upozoravamo ljude da se priključe mogućim budućim prosvjedima protiv cenzure, ne zbog Tomislava Jonjića, nego zbog toga što žele demokratsko društvo koje ne poznaje cenzuru, a za koje su se borili“.
No, unatoč medijskom ignoriranju Jonjić je najavio za utorak u 16 sati čak dva iznenađenja – broj glasova koji daleko premašuje broj glasova skupljen ikada od strane nekog nezavisnog kandidata, dok drugo iznenađenje ostaje iznenađenje.
Tomislav Jonjić je čovjek respektabilnog životopisa
Jonjić je znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest, objavio je 11 knjiga i 50-ak znanstvenih i stručnih radova, kao pravnik sa sinovima u Zagrebu ima odvjetnički ured koji je u Haagu i drugdje zastupao hrvatske branitelje, bio je diplomat te zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.
I sam je bio branitelj. Smatra se autentičnim predstavnikom desnice, a politički program mu je utemeljen na slobodarskim starčevićanskim korijenima i katoličkom nauku.
Njegov program sastoji se od 30 točaka, a najvažniji dio je donošenje novog Ustava i reforma političkog sustava.
U Ustav bi Jonjić ugradio sankcije za predsjednika i premijera u slučaju odbijanja suradnje. Ukinuo bi Ustavni sud, izbacio iz preambule antifašizam jer je, kako kaže, “postao ideološka batina apologeta jugoslavenstva i komunizma. Zabranio bi predizborne kolacije, a izborni prag bi snizio na 3 posto. Vratio bi dvodomni Sabor te bi državni proračun i Vladu birao Zastupnički dom u kojem bi bio 81 zastupnik.U drugom domu bio bi zajamčen 51 mandat koji bi imali Hrvati izvan Hrvatske i nacionalne manjine. Hrvati bi birali 43 zastupnika, s tim da bi njih 16 dolazilo iz BiH, dok bi nacionalne manjine i dalje imale sadašnjih 8 zastupnika.
Jonjić smatra da bi na ovakav način spriječio instrumentalizaciju nacionalnih manjina i ujedno proširio izborna prava za iseljene Hrvate, čime bi povećao mogućnost njihovog povratka u domovinu. Inzistirao bi na lustraciji zbog psiholoških i pedagoških razloga.
