Poljski premijer, Mateusz Morawiecki, tvrdi da je primjer iz Hrvatske “upozorenje” za Poljsku. Odlučiti se za euro u trenutku kada imamo tako visoku inflaciju pomalo je dolijevanje ulja na vatru, smatra premijer.
Od 1. siječnja 2023. Hrvatska je postala 20. članica Eurozone, a ujedno je i pristupila Schengenskom prostoru. Neposredno nakon uvođenja zajedničke valute domaći su mediji alarmirali da su poskupjeli osnovni proizvodi, iako su stručnjaci uvjeravali da se to neće dogoditi. Nakon alarma o poskupljenjima ministar gospodarstva Davor Filipović tražio je hitan sastanak s predstavnicima velikih trgovačkih lanaca kako bi razgovarali o poskupljenjima. Optužio je trgovce dai iskorištavaju priliku i pokušavaju “prevariti građane”, navodi poljski portal money.pl
Morawiecki: Primjer Hrvatske je upozorenje
Predstavnici poljske vlade osvrnuli su se na napetu situaciju s cijenama u Hrvatskoj. Poljski premijer mišljenja je da je situacija u Hrvatskoj nakon ulaska u eurozonu lekcija za njegovu zemlju.
“Inflatorni kaos koji uzima danak kod Hrvata, koji to signaliziraju na razne načine, za nas je vrlo ozbiljno upozorenje,” kaže Mateusz Morawiecki. “Odabrati euro u vrijeme kada imamo tako visoku inflaciju pomalo je kao dolijevanje ulja na vatru. Upozoravamo na to sve koji Poljake žele prisiliti na ulazak u eurozonu“.
Hrvatska u eurozoni – ovako je vlada pripremala građane za euro
Predsjednik poljske Vlade podsjeća da cijene goriva u Hrvatskoj ubrzano rastu. Naglašava i da su neki proizvodi “u samo tjedan dana poskupili čak 70 do 80 posto”.
“Danas je najvažnija sigurnost, uključujući i sigurnost poljskih obitelji. Posjedovanje vlastite valute osigurava ekonomsku i monetarnu sigurnost u većoj mjeri nego ulazak u euro u kriznoj situaciji,” kaže poljska ministrica financija Magdalena Rzeczkowska.
Znači li uvođenje eura veću inflaciju?
“Svatko tko ima zdrav razum dobro zna da nam je inflacija došla izvana. To je povezano s ratom u Ukrajini, ali danas imamo dodatne dokaze o naglom rastu cijena u slučaju uvođenja eura,“kaže Mateusz Morawiecki.
“Sposobnost upravljanja vlastitom valutom važna je u kriznoj situaciji, jer daje mogućnost da se, primjerice, smanji vrijednost uvozne robe, poput nafte,” poručuje poljska ministrica.
Što se dogodilo u Hrvatskoj?
Ulaskom u eurozonu Hrvatska je doživjela cappuccino efekt, kako su ga zvali u Italiji, pojašnjavaju na poljskom portalu money.pl.
A, što je on? Ukratko, sastoji se u tome da proizvođači, s uvođenjem eura, zaokružuju cijene svojih proizvoda i usluga tako da je konačna cijena uvijek veća. To je ponekad povezano s povećanjem od nekoliko desetaka posto.
U Italiji je, primjerice, cappuccino prije uvođenja eura koštao cca 1,5 tisuća lira, što je u to vrijeme bila protuvrijednost cca 0,77 eura. Nakon ulaska u eurozonu cijena cappuccina skočila je na 1 euro.
Je li ministar Marić otišao zbog uvođenja eura?
Iz visokih izvora u HDZ-u saznajemo – ministar Marić smatrao je kako vrijeme visoke inflacije zbog rata u Ukrajini nije vrijeme za ulazak u eurozonu, no premijer Andrej Plenković pod svaku je cijenu želio ostvariti ovaj cilj. Marić je kao dobar financijski stručnjak, znao kakve će biti posljedice i otišao s mjesta ministra financija, kaže visokopozicionirani član HDZ-a za Cronika.hr.
