Bilo je to prvi puta nakon 456 godina da papa nije bio Talijan. Među 1.338 blaženika i 482 novih svetaca koje je proglasio, našli su se i Hrvati – sveti Leopold Mandić i Marko Križevčanin, te blaženici Alojzije Stepinac, Ivan Merz i Marija Petković. U 26 godina upravljanja Kristovom lađom obavio je 104 putovanja izvan Italije i tom prigodom posjetio 129 različitih naroda, prešavši više od milijun kilometara obišavši tako Zemaljsku kuglu tridesetak puta, a Hrvatsku je posjetio čak tri puta!
Kardinalska konklava izabrala je Karola Wojtylu za papu na današnji dan, 16. listopada 1978. godine.
Bilo je to prvi puta nakon 456 godina da papa nije bio Talijan. Uzima ime Ivan Pavao II., a prve su mu nastupne riječi bile:
“Hvaljen Isus, evo kardinali su pozvali papu iz daleke zemlje. Ne znam hoću li se dobro izraziti na vašemu, našem talijanskom jeziku. Ako pogriješim, ispravite me.”
Već tim prvim riječima osvojio je srca ljudi na Trgu sv. Petra, ali i diljem svijeta. Svi su se osjetili pozvani i uključeni, Papa se spustio na našu razinu, hoće da ga ispravimo…
Svoju prvu misu 22. listopada na Trgu sv. Petra započeo je riječima:
“Non abbiate paura! Aprite, anzi, spalancate le porte a Cristo! Alla sua salvatrice potestà aprite i confini degli stati, i sistemi economici come quelli politici, i vasti campi di cultura, di civiltà, di sviluppo. Non abbiate paura! Cristo sa cosa è dentro l’uomo. Solo lui lo sa!”
(“Ne bojte se! Štoviše, širom otvorite vrata Kristu. Otvorite Njegovoj spasiteljskoj vlasti granice država, gospodarske i političke sustave, široka područja kulture, uljudbe, razvitka. Ne bojte se! Krist zna što je u čovjeku. Samo On to zna!”).
Papa je u svom pontifikatu odredio smjer Crkve u 21. stoljeću, dao hrabri odgovor na niz moralnih pitanja, sudjelovao je u mirovnim inicijativama, zalagao se za unaprjeđenje odnosa sa Židovima i muslimanima. Zalagao se za pravdu, zajedništvo i solidarnost na temeljima Evanđelja, za osjetljivost prema slabima i nemoćnima, za pravo čovjeka na rad i sudjelovanje u demokratskom odlučivanju.
Među 1338 blaženika i 482 novih svetaca, koje je proglasio, našli su se i Hrvati – sveti Leopold Mandić i Marko Križevčanin, te blaženici Alojzije Stepinac, Ivan Merz i Marija Petković.
U 26 godina upravljanja Kristovom lađom obavio je 104 putovanja izvan Italije i tom prigodom posjetio 129 različitih naroda, prešavši više od milijun kilometara obišavši tako Zemaljsku kuglu tridesetak puta. Hrvatsku je posjetio čak tri puta.
Kroz njegovih 14 enciklika, 15 apostolskih pobudnica i još mnogo drugih dokumenata progovara glas Bogoljupca i čovjekoljupca. Nedvosmisleno je odbacivao sve svjetonazore koji su Boga protjerivali iz čovjekove sredine te postajao sve omiljeniji među pukom.
Ono po čemu je papa Ivan Pavao II. osvajao svijet bila je spontanost u govoru, ponašanju i ophođenju s drugima u kojoj se prepoznavala istinska ljubav. Vjerojatno zato što jedino tako čovjek potvrđuje da ne glumi, da ono što govori stvarno i misli. Njegova vrlina strpljivog slušanja čovjeka nadglasala je sva ogovaranja da je konzervativan i krut u unutarcrkvenom dijalogu.
Papa Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. godine svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, a njegovim blagdanom datum kada je Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, 22. listopada.
Papa Franjo proglasio je Ivana Pavla II. svetim zajedno s Ivanom XXIII., na svečanoj kanonizaciji 27. travnja 2018. godine.
(Tekst: Laudato.hr)
