“Kad Vučić i vodstvo Srbije, poput Babića shvate fašističku narav Srbije devedesetih, preuzmu odgovornost za učinjeno zlo, ispričaju se susjedima i prekinu s velikosrpskom politikom krenut će normalizacija ovog dijela Europe…,” napisao je dr.sc. Božo Skoko u jednoj grupi.
Rat u Hrvatskoj je započeo 1991., a Oluja 1995. je donijela slobodu, mir i razvoj zemlje slomivši velikosrpsku agresiju i omogućivši završetak rata i u BiH. Zato 5. kolovoza Hrvatska s punim pravom treba i mora slaviti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
Vučić i ekipa moraju shvatiti da je Oluja posljedica jedne promašene beogradske politike, višegodišnjeg progona Hrvata i razaranja njihovih domova, okupacije i terora, a ne početak progona i zategnutih hrvatsko-srpskih odnosa, kako on često naglašava, podsjeća Skoko.
Kako bismo razumjeli uzroke i posljedice Domovinskog rata, te svu tragediju velikosrpske politike, koja je ostavila žrtve i među hrvatskim Srbima, valja poslušati jedan zaboravljeni, ali povijesno važan govor iz Haaga, odnosno priznanje i ispriku Milana Babića, predsjednik tzv. Srpske krajine (1991. – 1995.).
Riječ je o osuđenom ratnom zločincu koji je priznao krivnju i ispričao se za počinjena zlodjela, a nakon presude pronađen je mrtav u haaškom pritvoru 2006.
“Dozvolio sam sebi da učestvujem u progonu najgore vrste protiv ljudi, samo zato što su bili Hrvati, a ne Srbi. Nevini ljudi su bili proganjani, nevini ljudi su nasilno istjerani iz svojih domova i nevini ljudi su bili ubijani. (…) Samo istina može dati mogućnost srpskom narodu da se rastereti kolektivne sramote. (…) Molim moju braću Hrvate da oproste braći Srbima. Preklinjem moj srpski narod da ostavi prošlost iza sebe i okrene se budućnosti gdje će dobro, suosjećanje i pravda na neki način olakšati rezultate zla u kojemu sam i sam sudjelovao.”
Kad Vučić i vodstvo Srbije, poput Babića shvate fašističku narav Srbije devedesetih, preuzmu odgovornost za učinjeno zlo, ispričaju se susjedima i prekinu s velikosrpskom politikom krenut će normalizacija ovog dijela Europe… komentirao je dr.sc. Božo Skoko.
