Vrhunac operacije dogodio se 13. rujna kada je 7. gardijska brigada zauzima Drvar, a 4. gardijska brigada Jajce, većinski hrvatski grad. Hrvatska zastava nad slapovima Plive značila je za akciju Maestral ono što je za Oluju značila zastava na Kninskoj tvrđavi
Operacijom Oluja kojom je slomljena pobuna srpskih odmetnika u Hrvatskoj i oslobođen velik dio hrvatskoga teritorija počeo se nazirati i kraj rata u Bosni i Hercegovini.
Naime, prema Washingtonskom i Splitskom sporazumu Hrvatska se vojska na poziv bošnjačkog vodstva uključila u oslobađanje susjedne države. Budući da Armija BiH i Hrvatsko vijeće obrane nisu imali snage sami pokrenuti veće oslobodilačke akcije, hrvatska je pomoć bila presudna.
Dvadesetak dana poslije Oluje Hrvatska je vojska pod zapovjedništvom generala Ante Gotovine, istodobno s NATO-ovim bombardiranjem srpskih položaja, 8. rujna 1995. pokrenula operaciju Maestral.
Operacija Maestral je bila prva značajnija operacija združenih snaga Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH u Bosni i Hercegovini, u kojoj je oslobođen veći prostor zapadne Bosne. U samo tjedan dana oslobođeni su Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ.
Operacija Maestral zapravo se sastojala od dvije povezane ofenzive. Iz pravca Glamoča i Kupresa nastupale su 7. i 4. gardijska brigada, a u isto vrijeme kreću napadne operacije 5. korpusa Armije BiH iz pravca Bihaća prema planinama Grmeč i Bosanskom Petrovcu te prema Bosanskoj Krupi dok 7. korpus Armije BiH pokreće žestok napad na Donji Vakuf.
Vrhunac operacije dogodio se 13. rujna kada je 7. gardijska brigada zauzima Drvar, a 4. gardijska brigada Jajce, većinski hrvatski grad. Hrvatska zastava nad slapovima Plive značila je za akciju Maestral ono što je za Oluju značila zastava na Kninskoj tvrđavi. Na putu prema srpskom središtu u Banjluci ostao je još samo Mrkonjić Grad.
U posljednjoj ratnoj operaciji Južni potez u listopadu hrvatske su postrojbe osvojile i taj grad i stigle na samo dvadesetak kilometara od Banjaluka.
