Nacionalno vijeće za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije o aferi Ine jutros u deset sati nastavilo je sa saslušavanjem i rasvjetljavanjem razloga zatvaranja sisačke rafinerije, korupcije koja se dogodila u ovoj kompaniji, ali i posljedica zatvaranja riječke rafinerije u današnje energetski krizno vrijeme.
Danas u 10 sati pred Antikorupcijskim vijećem započelo je saslušavanje bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Siniše Petrovića te bivšeg ministra gospodarstva i bivšeg generalnog direktora Ine Davora Šterna.
“Mi smo, unatoč pokušajima vladajućih da zaustave saslušanja, zapravo doveli do situacije da većina pozvanih želi doći na Antikorupcijsko vijeće tako da smo ovu sjednicu morali podijeliti na dva dijela jer smo imali četiri potvrde za dolazak. Danas će doći Siniša Petrović i Davor Štern,” rekao je Nikola Grmoja, predsjednik Antikorupcijskog vijeća za HRT dodavši kako većina pozvanih želi doći na Antikorupcijsko vijeće, unatoč tome što se vladajući protive istraživanju afere Ina.
Naglasio je i kako pozivi svima onima koji se prethodno nisu odazvali, premijeru Plenkoviću, bivšem ministru Ćoriću, sadašnjem ministru Filipoviću, Buriloviću, Mikuljanu…,vrijede i dalje
Zekanović bez performansa
Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović i danas je došao na sjednicu, no ovaj put nije napravio nikakav performans. Odmah na početku ponovio je prijedlog koji je iznio i prošli put – da se na saslušanje pozovu bivši predsjednici vlade Jadranka Kosor, Zoran Milanović, Tihomir Orešković, potpredsjednik vlade Božo Petrov, dva ministra u toj vladi Dobronić i Panenić kao i Andrej Plenković.
Grmoja je njegov prijedlog stavio na glasanje, a Zekanović je optužio Grmoju da se radi protuposlovnički.
“Teško će vam biti voditi sjednicu jer je vodite unatoč odluci Odbora za poslovnik. Ako ste vi optužili vladu za zatvaranje rafinerije, vi ste bili isto u vladama pa je u redu da optužite sami sebe. Vi ste iznijeli politički stav da je vlada kriva“, rekao je Zekanović i najavio kako će i dalje nastaviti dolaziti iako smatra da je sjednica protivna Poslovniku.
Grmoja mu je odgovorio: “Znam da vama nije lako jer primate puno naputaka.”
Davor Štern: “U Ini sam ostvario američki san”
Prvi u redu za saslušanje jutros je bivši generalni direktor Ine Davor Štern, koji je odmah na početku rekao: “U Ini sam ostvario američki san”.
“Nakon 2009. počele su promjene ugovora do kojih je dolazilo korupcijom, ima i osuđenika. Posljedice ugovora pod koruptivnim odnosima se mogu poništiti, ali kupljene dionice se ne mogu poništiti.
Što se tiče izvješća, Vlada Jadranke Kosor po meni je bila vrlo čvrsto na tragovima da se Ina stabilizira. Izbor NO-a kojem sam bio na čelu jedini je bio obavljen temeljem javnog natječaja, koliko znam.
Onda se dogodilo nešpto neuobičajeno. Ministar Popijač me pozvao i dao listu ljudi koji su se javili na natječaj i rekao da pokušam naći ljude koji će to dobro raditi jer on nije iz struke. Doveo sam gđu Sekulić, gospodina Vanđelića i tako je nastao Nadzorni odbor. Radili smo 2012. cijelu godinu kad smo opozvani i kad smo imali nalog maknuti se, napravili smo izvješće koje smo gospodi Petroviću i Ramljaku na čelu CERP-a predali. Oni su smatrali da ne treba, no mi smo mislili suprotno.”
Grmoja: “Kako je MOL preuzeo kontrolu”
Na Grmojino pitanje koji su bili ključni problemi u upravljanju Inom i kako je MOL preuzeo kontrolu, Štern je odgovorio:
“U obranu MOL-a, svaka kompanija bi napravila isto. Moram se vratiti u 1998. godinu kad smo mi vodili pregovore s MOL-om te je bila iskonska želja da MOL i Ina postanu jedna kompanija i da krenu zajedno na tržište. Projekt je išao dobro, imali smo angažirane stručne savjernike. Gospodin Tuđman je umro 1999. godine, a dolaskom nove vlasti 2000. godine projekt je zastao. U četvrtom kvartalu 2008. godine je kupila naftu, iz meni neutvrđenih razloga u trenutku kad je nafta bila skupa. To je dovelo do gubitka, nakon čega je MOL financijski uskočio.
Kad sam otišao iz Ine 2000., nakon dva mjeseca cijena benzina je jako porasla. Ina je zarađivala i pokrenula je ciklus modernizacije s MOL-om ovih dviju rafinerija, ali do tog nije došlo.
Potom je Ina kupila 200 tisuća tona nafte u vrijeme povijesno visokih cijena nafte. To se pokazalo kao uzrok gubitka, a MOL je uskočio da pomogne u održavanju likvidnosti Ine, počeo je proces puzajućeg neprijateljskog preuzimanja od strane MOL-a. Četvrti kvartal 2008. bio je koban za Inu.
Bili smo pred ulaskom u EU, vlada se tako ponašala, Kosor je bila za promjenu modela upravljanja Inom. Ali, domaći stručnjaci su imali oprečna mišljenja o tome.
U izvješću još jedna važna stvar bio je drastičan pad proizvodnje. Ina nije ulagala u istraživanje i proizvodnju, bilo je jasno da će doći do problema.”
MOL je od Ine s vremenom dobio više dionica, ne dovoljno za većinsko vlasništvo, preuzeo je sve poslovne funkcije i prenio ih u Budimpeštu. Promjena modela upravljanja sad neće ništa promijeniti, tj. neće riješiti osnovni problem. Ako MOL smatra Inu tvrtkom kćeri, onda ima pravo to raditi. Trebali bi zato pokazati većinski udio dionicama, ali nama to nije vidljivo, a imaju prava kao stopostotni vlasnici Ine.
Štern o prodaji Ine i Bijelim noćima
Hrvoje Zekanović je upitao Šterna: “Prodaja Ine je započela u vrijeme čije vlade? Vaš stav o sirijskim nalazištima? Vaš stav o rafineriji Sisak? Ovo Vijeće prati strategiju borbe protiv korupcije, znate li Vi za koju korupciju?“
Davor Štern je odgovorio:
“Prodaja Ine se dogodila 2003., za vrijeme vlade Račana. Vodili su je Goran Granić, Linić, a bio je uključen i Fižulić. Uključio se i Ljubo Jurčić u nekom trenutku.
Bijele noći? Tu se moram pohvaliti. One su potpisane i preuzete u vrijeme mog direktorovanja Inom, to je bio najbolji projekt u povijesti Ine. Kupili su polje od 650 bušotina, što i danas proizvode dva i pol milijuna nafte, više nego Ina ikad u povijesti.
To je prodano u vrijeme Račanove vlade, bilo je napravljeno na način koji ukazuje na korupciju, ali nemam dokaza. Račun je bio u inozemstvu. Izgubio se kompletan potencijal, to je polje puno obećavalo. Ini se nudilo još dodatnih polja, ali do toga nije došlo jer su polja prodana. Prodajom je zarađeno, ali je propuštena velika dobit.
Sirija? Kupili smo koncesiju koju su napustili i MOL i još neki kao loše nalazište, ali stručnjaci Ine su tamo uspjeli naći naftu. Uloženo je preko milijardu dolara i onda, dok sam bio na čelu NO-a, zvali su me iz vlade da kao Ina moramo to napustiti zbog nastupajućih sankcija. To je bila Milanovićeva vlada. Suprotstavio sam se kao stručnjak, trebalo mu je osigurati opstojnost.
Pouvkli smo ljude s polja zbog sukoba na tom području. Kasnije je to područje zahvaćeno ratom, ali koliko znam, ruske i kineske kopmanije, koje su se nudile preuzeti ta polja, radile su cijelo vrijeme. Zanima me što je sad s tim poljima, trebali smo doći natrag u njihov posjed.”
Štern o rafineriji Sisak i rafineriji u Rijeci
Na zamolbu Nikole Grmoje da komentira situaciju remonta riječke rafinerije i zatvorene sisačke rafinerije, Štern je rekao:
“Sisačka je zatvorena, iz Ine su priznali da nema govora o biorafineriji jer je to izgubilo smisao. Za riječku rafineriju nisam vidio drugi model iskorištavanja iako postoji velik potencijal da se ona pretvori u veliko solarno sjecište električne energije, to bi bilo jedno od većih solarnih polja u Europi. Korištenjem Save sisačka rafinerija može postati zanimljiv subjekt u RH.
Zatvaranje rafinerije u ovo vrijeme smatram nedopustivim. Bojim se da će doći do nestašice dizelskih goriva u Europi. Već sad trgovci ne daju garantirane rokove isporuka, to ih oslobađa penala. Mogao bi doći tsunami u obliku derivata. Kolege iz naftne branše se slažu da nema razloga zaustavljati riječku rafineriju,” rekao je Štern i dodao:
Još jedna stvar u Ini dok sam bio direktor – otvaranje proizvodnje sjevernog Jadrana. Ta polja su se sad istrošila. Mislim da je Ina od Talijana otkupila njihov udio na sjeveru, što mi nije jasno.
Rafinerija Sisak? Godinama sam govorio: ako se nastavi ta politika, Sisak će se morati zatvoriti. Ali to je bio pritisak na vladu da dopusti dizanje cijena. Nikad nije u planu zatvarati rafineriju. Odbijam insinuaciju da sam htio zatvaranje rafinerije Sisak. Ako Europa zabrani vozila na dizel i benzin, pitanje je koliko ima logike u modernizaciji neke rafinerije.”
Ahmetović: Tko savjetuje premijera o Ini?
Davor Štern je odgovorio: “Ne znam tko je savjetnik. Korporativno upravljanje, kad je preneseno fizički, svi segmenti upravljanju su u Budimpešti. Svi nalozi dolaze otamo. To je dokaz da je vraćanje toga natrag neizvedivo bez stvaranja nove kompanije koja bi to preuzela.
Što se tiče Rafinerije Rijeka… Da je izvršena privatizacija autocesta i da je koncesionar donio odluku o zatvaranju te ceste, kako bi Hrvatska reagirala? To je paralela s rafinerijom. Ona nam je izuzetno potrebna i štetna je odluka zatvoriti je.
Što se tiče štete koje je nanijelo upravljanje Inom, govori se o milijardama dolara štete”
Zanimljivi odgovori Davora Šterna
“Kupoprodaja nafte za Inu vršila se preko Londona, što je logično i opravdano. Kupovina nafte je osjetljiva jer se cijena na burzi mijenja iz minute u minutu. Tvrtka iz Londona je pošteno radila posao, no nova Uprava nakon mene je ukinula to. Počeli su sami kupovati naftu, napravili su nekoliko grešaka koje su Inu koštale nekoliko milijuna dolara…
Ina se počela opskrbljivati naftom preko MOL-a. Nikad nismo mogli dobiti uvid u cijenu po kojoj MOL kupuje naftu, nismo imali pravo na to kao NO.”
“Kad se angažirala tvrtka Lazard za procjenu vrijednosti Ine, osobno sam protiv otkupa ili prodaje. Miran pristup razvodu braka Ine i MOL-a, gdje bi se poštovala količina uloženog, moglo bi doći do pravičnog razlaza. Tako bi se stvorila i moderna Ina s obnovljivim izvorima energije.”
“Da nije došlo do rasta cijena plina, vjerojatno ove afere ne bi bilo, prošla bi ispod radara, kao i druge stvari koje se događaju ili su se događale u Ini.”
“Odgovornost Filipovića ne vidim ni u kojem dijelu. On je tek došao na dužnost. Treba dosta vremena da se uđe u način rada i sve što treba.
Što se tiče arbitraže, moram biti oprezan da me se ne uvuče u političku igru jer sam bio žrtva dviju SDP-ovih vlada. Račanova me zamolila da odem s mjesta direktora Ine, a od Milanovićeve vlade da odem s mjesta predsjednika NO-a. Što god kažem, ispast će da govorim protiv SDP-a, ali dvaput sam bio kažnjen jer sam dobro radio.
Moje mišljenje o arbitraži je negativno, nikad ne bih ulazio u to, nego tražio druga rješenja. Arbitraža uvijek završi podjelom krivice i troškova. Arbitraža je po meni najgori način rješavanja sporova.”
Započelo saslušanje Petrovića
“Funkcija NO-a nije zastupati interese jednog dioničara ili većinskog, nego činiti ono najbolje u interesu društva, u ovom slučaju Ine. Velika je razlika između onoga što je vlasništvo i upravljanje. Slažem se da promjena sustava upravljanja ne bi donijela ništa, nego su ključni vlasnički odnosi i činjenica koliko dionica ima MOL, koliko država,” rekao je bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine Petrović na početku davanja svog iskaza.
“Uprava nije imala ovlasti koje bi morala imati, to je posljedica sporazuma dioničara. Zašto je ovaj model upravljanja tako nastao, on je mješavina ili karikatura dvaju sustava upravljanja po hrvatskom pravu – dualistički model i monistički. Po mađarskom zakonu dioničko društvo funkcionira po monističkom modelu s upravnim odborom i izvršnim direktorima. MOL je htio preslikati mađarski model upravljanja s kojim je upoznat.
Ne branim MOL, nego je činjenica da u ovakvom odnosu po hrvatskom zakonu članovi NO-a se biraju većinom glasova dioničara. 2014. smo oformili ad hoc odbor koji su predložili poboljšanje sustava upravljanja. Aktualni način izbora NO-a i Uprave potpuno je protivan Zakonu o trgovačkim društvima.”
Donošenje odluka u INI
“Činjenica da MOL ima 47, odnosno sad 49 posto dionica, a Hrvatska 44, da su dijelom skrbnički računi, dijelom mali dioničari. Efektivno, to znači da ima većinu što se pokazalo kod donošenja odluka. Sa 49 posto mogli su samostalno izglasati odluke.
Uprava nije imala ovlasti koje bi morala imati, to je posljedica sporazuma dioničara. Zašto je ovaj model upravljanja tako nastao, on je mješavina ili karikatura dvaju sustava upravljanja po hrvatskom pravu – dualistički model i monistički. Po mađarskom zakonu dioničko društvo funkcionira po monističkom modelu s upravnim odborom i izvršnim direktorima. MOL je htio preslikati mađarski model upravljanja s kojim je upoznat.
Ne branim MOL, nego je činjenica da u ovakvom odnosu po hrvatskom zakonu članovi NO-a se biraju većinom glasova dioničara. 2014. smo oformili ad hoc odbor koji su predložili poboljšanje sustava upravljanja. Aktualni način izbora NO-a i Uprave potpuno je protivan Zakonu o trgovačkim društvima,” objasnio je Petrović i dodao:
“Situacija u kojoj NO i Uprava ovako imenovani djeluju je patološka za NO i kompaniju. Dioničari očekuju da zastupate njihove interese, a ako to radite, postupate protivno zakonu. Ako postupate u skladu sa zakonom, onda ne postupate u skladu s očekivanjima dioničara koji su vas postavili.
Ključno je rješavanje vlasničkih odnosa, u tome se slažemo.”
Petrović: Kad bi država bila isključivi vlasnik INE to ne bi riješilo probleme
Nemojte biti uvjereni da bi otkup dionica, kad bi država ponovno bila isključivi vlasnik Ine, da bi to riješilo probleme s Inom. Postoji odnos vlasništva i upravljanja, ali vlasništvo nije garancija uspješnog upravljanja. Iskustva pokazuju da kad je država vlasnik, to nije garancija da je i društvo uspješno,” iznio je svoje viđenje Petrović.
Zekanović Petroviću: Vi ste MOL-ov čovjek
“Već ste izgubili svaki kredibilitet. Našao sam više mjesta da ste vi MOL-ov čovjek, a to ste uvodom potvrdili“, rekao je Zekanović Petroviću spominjući njegovog “prijatelja Slavka Linića” i upitao ga: “Jeste li što napravili po pitanju poreznog duga? Linić i SOA-u spominje u kontekstu vas?“
“Došao sam jer mi je ovaj Odbor, tj. gospodin Grmoja poslao poziv i mislim da mi je dužnost kao građanina odazvati se. Na ovu razinu vašeg paušalnog medijskog optuživanja ne žeim se spuštati niti ću se na bilo koji način braniti. Mogu samo reći što sam propustio na početku, razloge zašto sam ovo prihvatio. Ovo je bio nastavak mog volonterskog rada za hrvatsku državu, ne za neku imenovanu vladu.
Od toga što sam radio u doba Tuđmana, za njega osobno, pregovori s EU-om, prihvaćajući i ovo. Naknadu od Ine nisam primao ja nego sam zaradu davao u humanitarne svrhe. Vaše izjave govore više o vama nego o meni”, odgovorio je Petrović.
Duel Zekanovića i Orešković
Zekanovićeva izjava: “Ja neću stati. Ne sumnjam da ste napravili neke dobre stvari, negdje volontirali… Međutim, ono što je kolegica iz SDP-a koji vas je postavio, pitala, jeste li htjeli donijeti odluku koja je bila protiv interesa Hrvatske, a prema odluci vlade? Pokušali ste dati veća upravljačka prava Mađarima. Je li tu bilo korupcije, to je moje pitanje.”
Zekanovićeva izjava: “Ja neću stati. Ne sumnjam da ste napravili neke dobre stvari, negdje volontirali… Međutim, ono što je kolegica iz SDP-a koji vas je postavio, pitala, jeste li htjeli donijeti odluku koja je bila protiv interesa Hrvatske, a prema odluci vlade? Pokušali ste dati veća upravljačka prava Mađarima. Je li tu bilo korupcije, to je moje pitanje.”
Zekanović joj je u svom stilu odgovorio da je “promašila cijeli fudbal”.
No, Petrović je odgovorio:”Ne možete od nečijeg mišljenja izvoditi zaključak da je riječ o činjenici. To je kao da kažete ako vlada donese odluku u najboljoj vjeri, da se tvrdi da je to protivno interesu RH.“
Orešković o ništetnosti ugovora po sili zakona
Dalija Orešković postavila je Petroviću pitanje o njegovom stavu u kontekstu Ininih ugovora te može li se promijeniti Statut INE. “Predsjednik VS-a Dobronić tvrdi da su ugovori koji su posljedica kaznenog djela ništetni po sili zakona,” bila je konkretna Orešković, na što je Petrović odgovorio:
“Da, slažem se. Ako je temelj ništetan, onda je i sve što slijedi ništetno. No, onda ne bi bilo sporazuma dioničara koji daje više prava nego što bi država imala iz tih 44% i druga stvar, suštinski se ne bi dogodila promjena. Kad imate odnos između dioničara koji imaju toliko suprotna stajališta o nekim pitanjima, preglasavanje bi uvijek bilo protivno interesu jednog. Moglo bi se to regulirati internim aktom dok se to ne dogodi.”
Šternovo uplitanje u raspravu
“Ja cijelo vrijeme tvrdim da dijalog nije postojao, od privatizacije na dalje. Nikad se nisu postavili stručni ljudi za rješavanje dnevnih problema i činjenica je da MOL ima snagu i znanje. Za razgovor s MOL-om trebaju ljudi koji znaju što rade. Da je to bilo od početka, do arbitraže ne bi došlo,” rekao je Davor Štern uplevši se u raspravu te dodao:
“Govorilo se o skrbničkim računima. Meni taj pojam kao građaninu nije jasan. Ako kad se svi bore s korupcijom, je li moguće da banke imaju pravo držati anonimne skrbničke račune na kojima mogu sjediti dionice MOL-a? S tim bi se pitanjem ovo vijeće trebalo pozabaviti.”
Petrovićeva skandalozna izjava
Petrović je imao neke vrlo “zanimljive” izjave koje izdvajamo:
“Što se tiče uloge DORH-a, u građansko-pravnim stvarima DORH je u čudnoj poziciji. S jedne strane je zastupnik po zakonu, a s druge je punomoćnik i tad mora raditi što mu nalogodavac, tj. Vlada ili Sabor kažu. DORH se kad mu paše, uvjetno rečeno, kaže da je zastupnik, a kad Vlada traži mišljenje, onda ne odluči, onda kaže da je samo zastupnik. Može li što učiniti? Može. Može li vlada? Može. Je li netko propustio nešto učiniti? O tome bih privatno, a ne javno jer ovo nije mjesto za to. DORH je najmanje kriv jer su neki hrvatski propisi inkompatibilni.”
No, onda je uslijedila SKANDALOZNA PETROVIĆEVA IZJAVA: “Znate šta!? Fućka mi se za interese Republike Hrvatske kao dioničara (INE), jer poštujem svoj pravni princip!”
