Posjetom oftalmologu očekuje se da ćete pregledati oči i utvrditi stanje njihovog zdravlja, ali ne treba zaboraviti da vjeđe i okolna koža pripadaju području oftalmologije te da se radi o takozvanoj periokularnoj regiji koju također treba pregledati tijekom oftalmološkog pregleda.
Gornja i donja vjeđa imaju vrlo bitnu ulogu u zaštiti očiju. Treptanjem i zatvaranjem sprječavaju ulazak stranih tijela poput prašine ili pijeska u oči. Također, obnavljaju suzni film na površini oka stalno ih vlažeći. U suprotnom suha i izložena rožnica razvila bi površne defekte, upalu i posljedično ožiljkavanje sa simptomima boli, iritacije i značajno ugroženog vida. Poremećaji vjeđa mogu uzrokovati upale vjeđa, pojavu tumorski promjena te mehaničke i poremećaje položaja vjeđa. Opisat ćemo samo one najčešće.
Dobroćudne promjene vjeđa
Benigne (dobroćudne) promjene vjeđa mogu biti upalnog i neupalnog podrijetla.
Blefaritis je najčešća upalna promjena ruba vjeđa. Prate je simptomi svrbeža, pečenja, osjećaja stranog tijela ili pijeska u očima, suzenja i stvaranja krusta oko očiju i uz korijen trepavica. Javlja se uglavnom kao posljedica kronične bakterijske infekcije. Odnosno, disfunkcije Meibomovih žlijezda (žlijezde koje se nalaze u vjeđama i luče masnu komponentu suznog filma), seboreje i okularne rozacee. Liječi se kao kronična bolest primjenom toplih suhih obloga, pravilnom higijenom vjeđa i ako je potrebno privremenom primjenom antibiotskih masti i kapi.
Ječmenac
Halacion ili ječmenac, česta je promjena vezana uz blefaritis, a posljedica je opstrukcije Meibomove žlijezde. Liječi se toplim suhim oblozima, pravilnom masažom vjeđe i antibiotskim kapima u slučaju upale. Traje li duže od četiri tjedna, često je potrebno kirurško liječenje.
Od benignih neupalnih promjena treba spomenuti fibrome, bradavice, nevuse, seboroičnu i aktiničnu keratozu i ksantelazme.
Fibromi i bradavice česte su promjene na vjeđama, mogu biti gotovo neprimjetne i na širokoj bazi vezane za kožu ili su češće peteljkastog oblika. Odstranjuju se kirurški, krioterapijom ili laserski. Nevusi odnosno madeži dobro su ograničene, ravne ili uzdignute, pigmentirane ili nepigmentirane promjene. S vremenom mogu jače pigmentirati i rasti, a bilo kakva neobična promjena razlog je za njihovo praćenje i kirurško odstranjivanje.
Seboroična keratoza pigmentirana je, masna hiperkeratotična promjena izgleda kao da je “zalijepljena” za kožu, javlja se uglavnom u starijih osoba, a liječenje je kirurško.
Aktinična keratoza ravna je, bijela, perutava promjena koja se javlja na suncu izloženim kožnim površinama. Smatra se premalignom promjenom te je potrebna kirurška ekscizija promjene u cijelosti kao i patohistološka analiza.
Ksantelazme su mekane žute mrlje na medijalnim dijelovima vjeđa, bliže korijenu nosa. Često su praćene visokim razinama kolesterola u krvi. Zbog kozmetičkih razloga liječe se kirurškom ekscizijom ili laserom.
Zloćudne promjene vjeđa
Maligne (zloćudne) promjene na vjeđama posebno je važno na vrijeme dijagnosticirati. Ako su velike i zahvaćaju punu debljinu vjeđe često ugrožavaju i samo oko, a njihovo kirurško odstranjivanje i rekonstrukcija nastalog defekta često je zahtjevna.
Karcinom
Najčešća maligna promjena vjeđa bazocelularni je karcinom. Uglavnom se pojavljuje na donjoj vjeđi i u području medijalnog kantusa (vjeđni kut bliže nosu). Najčešće se pacijenti javljaju na pregled zbog “rane” na koži uz stvaranje kruste koja se iznova stvara i dugo ne cijeli. Često nedostaju trepavice u zahvaćenom rubnom dijelu vjeđe. Bazocelularni karcinom rijetko metastazira, ali može biti lokalno invazivan. Pravodobno kirurško odstranjenje u cijelosti ima jako dobru prognozu.
Planocelularni karcinom rjeđi je za razliku od bazocelularnog, ali je i agresivniji. Crvena, izdignuta, perutava i centralno ulcerirana lezija pojavljuje se uglavnom na gornjoj vjeđi, a može nastati de novo iz ranije spomenute aktinične keratoze. Sklon je metastaziranju te je potrebna rana kirurška ekscizija u cijelosti.
Sebacealni karcinom javlja se u osoba srednje i starije dobi. Nerijetko se krivo dijagnosticira kao halacion ili kronični, češće jednostrani nego obostrani, blefaritis. Širi se lokalno te metastatski najčešće u pluća, jetru i kosti. Zbog izražene agresivnosti ponekad je potrebno kirurški odstraniti i oko te ostali sadržaj cijele orbitalne šupljine. Melanom je rijetki pigmentirani tumor vjeđa kojeg diferencijalno dijagnostički treba razlučiti od nevusa i bazocelularnog karcinoma. Liječi se kirurški sa sistemskom provjerom postojanja regionalnih ili dalekih metastaza.
Kada dolazi do poremećaja?
Mehanički, odnosno poremećaji položaja vjeđa česta su pojava u starijoj životnoj dobi. Najčešće promjene su entropij i ektropij, a češće zahvaćajući donju nego gornju vjeđu.
Kod entropija vjeđa se okreće prema oku uzrokujući iritaciju, crvenilo i sluzavu sekreciju iz oka uz grebanje trepavica po rožnici i spojnici čime može uzrokovati njihove upale promjene. Do kirurške rekonstrukcije potrebno je oči vlažiti umjetnim suzama i lubrikantnim gelovima, a prema potrebi i antibiotskim kapima i mastima.
Kod ektropija rub vjeđe okreće se od oka uzrokujući pojačano suzenje, iritaciju i crvenilo oka te simptome suhoće. Liječenje i suportivna terapija isti su kao i kod entropija. Trihijaza je stanje u kojemu trepavice krivo rastu, odnosno rastu prema oku uzrokujući bol u oku, pojačano suzenje i crvenilo. Epilacija, elektroekscizija i krioterapija metode su liječenja. Dermatohalaza, odnosno višak kože na vjeđama, uglavnom je samo kozmetski problem, ali može i uzrokovati funkcionalne smetnje vida smanjujući gornji dio vidnog polja. Blefaroplastika je kirurški naziv za liječenje ovog problema.
Ptoza vjeđe (blefaroptoza) uzrokuje niži položaj vjeđe i nemogućnost njezinog podizanja čime se zaklanja dio (najčešće gornji) ili cijelo vidno polje. Podrijetlo ptoze najčešće je u poremećaju aponeuroze mišića koji podiže vjeđu, ali može biti i dio Hornerova sindroma, slabosti živaca, mijastenije gravis, traume, moždanog udara, tumora na mozgu i brojnih drugih stanja. Za razliku od ptoze retrakcija vjeđe označava viši položaj vjeđe u odnosu na normalno te često daje dojam stalno začuđenog izraza lica. Distiroidna orbitopatija najčešći je uzrok retrakcije vjeđa te je uz takva stanja potrebno provjeriti hormonski status štitnjače.
S ciljem prevencije nekih od patoloških stanja na vjeđama vodite pravilnu i temeljitu higijenu vjeđa, izbjegavajte dodirivanje i trljanje očiju neopranim rukama, izbjegavajte poznate vam alergene te nosite odgovarajuću zaštitu za oči i kožu oko očiju dok boravite na suncu poput sunčanih naočala te kapa i šešira širokog oboda.
Liječenje promjena na vjeđama
Neke od promjena na vjeđama su preventibilne, neke će proći sa vremenom, a neke neće. Zato imate li i/ili primjećujete li bilo kakve promjene na svojim vjeđama i okolnoj koži, usprkos dobroj i nepromijenjenoj vidnoj oštrini, posjetite svoga oftalmologa kako bi na vrijeme utvrdili o čemu je riječ i ima li potrebe za liječenjem.
Autor teksta Ana Bišćan Tvrdi, dr. med.
spec. oftalmologije i optometrije
