Agencije za njegovatelje niču kao gljive na kiši, a sustav skrbi o starijim osobama u Njemačkoj i Austriji drže Hrvatice, čak i one starije od 70 koje su cjenjenije od Poljakinja.
Imati stare roditelje u Njemačkoj automatski znači i zakonsku obvezu sinova i kćeri da se pobrinu za njihovu njegu i skrb. U Njemačkoj se ovaj zakon jako poštuje, pa čak i onda kada ti isti sinovi i kćeri rijetko posjećuju svoje roditelje ili jedva čekaju da ih se riješe i preuzmu nasljedstvo.
I kod nas je davno, tada vladajući SDP, uveo zakon kojim se sinovi i kćeri obavezuju brinuti o roditeljima koji sami o sebi ne mogu voditi brigu ili se ne mogu financirati, no malo je njih upoznato s tom zakonskom regulativom.
24-satna njega i skrb
Većina starih i nemoćnih ljudi u Njemačkoj, ali i Austriji, želi ostati što duže u svojoj kući. Njihova socijalna politika je drugačija od hrvatske, pa im ovisno o potrebama za tuđom njegom i pomoći država isplaćuje naknadu. A, taj novac koristi se za plaćanje njegovateljica/njegovatelja koji su spremni s njima provesti 24 sata.
Takvih njegovateljica/njegovatelja u Njemačkoj nema te agencije za zapošljavanje njegovatelja iz drugih zemalja Europske unije, pa i Bosne i Hercegovine te Srbije, niču kao gljive. I iako smo u Hrvatskoj uvjereni kako Nijemci nikada ne pokušavaju zaobići zakon i proći jeftinije i povoljnije, varamo se. Naime, često Nijemci, vlasnici takvih agencija, sjedište registriraju u Poljskoj gdje su porezi manji.
Način zapošljavanja njegovateljica/njegovatelja
Način na koji zapošljavaju njegovatelje je različit. Naime neke agencije inzistiraju da njegovateljice u Njemačkoj otvore takozvani Gewerbe (obrt), za koji im osim adrese daju i kompletnu uslugu otvaranja i vođenja, a ispostavljaju i mjesečne račune korisnicima. Na tim računima je uglavnom veći dio koji ide agenciji i manji dio koji zaradi njegovateljica koja se o korisniku brine punih 24 sata.
Plaće su tu redovite i za hrvatske pojmove visoke, a kreću se uglavnom od 1.400 do 2.100 eura mjesečno. Slične plaće daju i njemačke agencije koje zapošljavaju njegovateljice, što je dobra prilika da se skupi i njemački radni staž, a to znači da njegovateljica s prikupljenih 5-6 godina radnog staža dobije i njihovu minimalnu, odnosno zagarantiranu mirovinu.
Naravno, i u Hrvatskoj se sve više otvaraju agencije za zapošljavanje njegovatelja s prijavom u Hrvatskoj, što baš i nije toliko popularno kao zapošljavanje u Njemačkoj.
Hrvatske njegovateljice više se odlučuju za rad u Njemačkoj, već u Austriji
Što se pak Austrije tiče, tamo su stvari malo teže jer uz hrpu dokumenata Gewerbe (obrt) njegovateljica otvara uglavnom sama, a i podliježe duplom oporezivanju.
No, nije to jedini razlog što njegovateljice više odlaze u Njemačku. Naime, Njemačka je puno fleksibilnija, pa tamo mogu raditi i njegovateljice koje u Hrvatskoj primaju hrvatsku mirovinu, dok u Austriji to nije moguće.
I upravo sada dolazimo do onog nevjerojatnog – u Njemačku u pečalbu idu i žene od 70 godina. Koliko god nevjerojatno zvučalo, ali hrvatske mirovine, ovrhe i visoka inflacija natjerala je žene koje bi u smiraju svog života trebale mir, uživanje u danima mirovine i brizi za unuke, odlaze brinuti za stare i nemoćne. A, taj posao nije lak jer to često uključuje brigu o dementnim, a ponekad i nasilnim starim Njemicama ili Nijemcima koji znaju biti jako neugodni prema ženama koje im pomažu.
Uz razne bolesti koje imaju starije njegovateljice, treba tu biti spreman istuširati korisnika, pomoći mu da ode obaviti nuždu ili čak promijeniti pelene, pospremati kuću, skuhati, obaviti kupnju, odvesti korisnika u šetnju, brinuti da uzima lijekove, a po potrebi biti na usluzi i noću. Često je problem i jezična barijera, jer puno žena odlazi bez ikakvog predznanja njemačkog jezika, što onda nosi i razna ponižavanja od strane obitelji.
Treba li reći, da se njegovateljice, posebno one starije, susreću i s problemom slobodnih dana, koji su zakonom o radu u Njemačkoj jako dobro regulirani, pa čak i od strane njemačkih obitelji ugovorom s njegovateljicom riješeni, no u praksi ne postoje. A, sve to podržavaju agencije kojima je puno važniji onaj tko plaća od onog tko odrađuje.
Problema je puno, a jedan od njih je i šutnja i pristajanje na svaki zahtjev obitelji i korisnika jer se njegovateljice boje da ih agencija više neće angažirati. Njihov strah nije bez osnove, posebice onda kada su u visokoj dobi.
Poštovanje…poštovanje…poštovanje…
I dok hrvatski premijer često naglašava kako su Hrvati poštovani i poznati u Europskoj uniji, djelomično zaista govori istinu, jer Hrvatice su poznate kao poželjne njegovateljice. No, svaka medalja ima dvije strane, pa ponižavanje od strane obitelji i dodatno ponižavanje samih sebe nerijetko dovede i do vijesti o smrti njegovateljice na radnom mjestu.
Sve u svemu zemlje Europske unije, a uskoro i sama Hrvatska, zasigurno bez strane radne snage neće moći održati sustav skrbi o starijim osobama, no otvaranje tržišta rada u ovom sektoru dovelo je do toga da u Hrvatskoj starost više nije ugodna, starice ne stignu ostariti, a biti u mirovini ne znači mirovati.
